Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu porasla je za 1,207 dolara, na 109,44, nakon što je u prethodnom danu pojeftinio 3,66 dolara. Na američkom tržištu cijene su bile više za 72 centa, te je njime trgovano po 99,54 dolara. Dan ranije bile su na gubitku 3,77 dolara, najvećem od 28. rujna.
"Ovo je reakcija na jučerašnji pad, jutros ne ne vidim ništa što bi podupiralo cijene nafte", rekao je Christophe Barret iz Credit Agricole. Dodao je da tržište po svemu sudeći prati kretanje američkog dolara.
Dolar je u petak oslabio prema košarici ključnih valuta 0,5 posto.
Analitičar frankfurtskog Commerzbanka Carsten Fritsch kao dodatni faktor potpore cijenama nafte navodi zaključivanje knjiga trgovanja pred vikend, ukazujući na nastavljene rizike povezane s dužničkom krizom u eurozoni.
"Najvažniji čimbenik koji se i danas budno pratiti su prinosi na državne obveznice", rekao je on. Tržišta strahuju da će troškovi zaduživanja dosegnuti neodržive razine za zemlje poput Francuske i Španjolske, dok je Italija u međuvremenu obećala da će pokrenuti fiskalne reforme.
U petak je u Frankfurtu čelnik ECB-a Mario Draghi ponovio da su povećani negativni rizici za gospodarske izglede eurozone, i izrazio negodovanje što Europski fond za financijsku stabilnost još nije profunkcionirao.
Nesigurnost oko toga koliko će vremena trebati eurozoni da počne efikasno rješavati svoje probleme potaknule su ANZ da se pridruži nizu banaka koje su srezale prognoze razlike cijena nafte na europskom i američkom tržištu na prosječnih pet dolara po barelu u narednih 12 mjeseci.
Taj se raspon smanjio s 28 dolara sredinom listopada na današnjih 9,73 dolara po barelu, budući da ulagači procjenjuju da se američko gospodarstvo oporavlja brže nego europsko.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u međuvremenu je na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 110,83 dolara, što znači da je bila 1,43 dolara niža u odnosu na dan ranije.