ZAGREB - Hrvatska je Vlada s današnje sjednice Saboru uputila zakonski prijedlog o rokovima ispunjenja novčanih obveza te prijedlog odluke o privremenom financiranju u prvom tromjesečju 2012. s predloženim ukupnim rashodima od 27,3 milijarde kuna, a prihodi se očekuju na razini od 25,17 milijardi kuna. Kako će se krajem godine održati parlamentarni izbori pa neće biti moguće donijeti državni proračun u uobičajenom i redovnom procesu, Vlada je Saboru predložila odluku o privremenom financiranju u prvom tromjesečju 2012. Po riječima ministrice financija Martine Dalić, odlukom se predlažu rashodi u prvom tromjesečju u iznosu 27,3 milijarde kuna, a ukupni se prihodi očekuju na razini od 25,17 milijardi kuna. Znači da će u prvom kvartalu iduće godine prihodi biti za oko 2,12 milijardi kuna manji od ukupnih rashoda. Vlada je predložila i zakonski prijedlog o rokovima ispunjenja novčanih obveza, kojim bi se rokovi plaćanja u ugovorima između poduzetnika ograničili do 60 dana, uz mogućnosti iznimke i dulje od tog roka, ali to produljenje ne smije prouzročiti neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika. Za plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava (državna tijela, tijela lokalnih jedinica, pravne osobe osnovane za određene svrhe, kao npr. komunalna poduzeća i druge institucije u vlasništvu države ili lokalnih jedinica) rok plaćanja je 30 dana, a iznimno može biti do 60 dana.
ZAGREB - Obnova proizvodnje temelj je izlaska iz krize, a s tim ciljem trebalo bi izmijeniti ekonomsku politiku, istaknuli su čelnici Hrvatskog udruženja menadžera Croma na današnjem predstavljanju Masterplana Crome za revitalizaciju hrvatskog gospodarstva u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Croma konstatira da hrvatsko gospodarstvo obilježavaju višegodišnji pad BDP-a i industrijske proizvodnje, stalni rast nelikvidnosti, nezaposlenosti i zaduženosti, porast proračunskog manjka i inozemnog duga, a do toga je dovela pogrešna doktrina prema kojoj Hrvatska može ostvariti visok rast temeljen na uslugama i potrošnji baziranoj na zaduživanju, prodaji imovine, a bez proizvodnje i industrije. Rješenje vide u novoj doktrini u kojoj su proizvodnja i industrija temelji ekonomskog prosperiteta. U tom smislu u monetarnoj politici Croma pored ostalog predlaže nadoknadu razlike između stope inflacije i tečaja poreznim olakšicama, a traži i smanjenje regulatornih opterećenja bankama koje kreditiraju proizvodno poduzetništvo te postupno povećanje neoporezivog dijela dohotka radi povećanja standarda i potrošačke moći stanovništva. Croma predlaže i destimulaciju uvoza svim legalnim sredstvima. Traže i učinkovito upravljanje javnim i državnim poduzećima, izradu strategije razvoja industrije te rješavanje nelikvidnosti, predlažu i smanjenje parafiskalnih nameta, teritorijalni preustroj s pet regija, novu energetsku politiku, učinkovito zakonodavstvo i pravosuđe kao i uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje.
OSIJEK - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović posjetio je poslije podne u Osijeku 14. osječki jesenski sajam, koji se održava do 9. listopada pod njegovim pokroviteljstvom, a na kojemu sudjeluje više od stotinu domaćih i inozemnih izlagača. U pratnji čelnika Osječko-baranjske županije i grada Osijeka predsjednik Josipović obišao je dva sajamska paviljona te razgledao izloženu poljoprivrednu mehanizaciju. U izjavi novinarima predsjednik Josipović sajam je ocijenio uspješnim i vrlo poticajnim, posebice za one koji se bave poljoprivredom i prehrambenom industrijom. Na sajamskom prostoru Pampas u Osijeku danas je otvoren 14. osječki jesenski sajam na kojem će do nedjelje izlagati oko 130 proizvođača iz Hrvatske i inozemstva, a bit će predstavljena i najnovija dostignuća nacionalnog gospodarstva te će se održati niz sajamskih priredbi.
ZAGREB - Hrvatski poduzetnici obveznici poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija, u prvom su polugodištu ove godine ostvarili bruto dobit od 18,5 milijardi kuna, što je za 9,5 milijardi kuna ili za čak 105,5 posto veća bruto dobit nego u istom razdoblju 2010. kada je iznosila 9 milijardi kuna, objavila je danas Financijska agencija. Hrvatski su poduzetnici u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarili 298,4 milijardi kuna ukupnog prihoda i 279,9 milijardi kuna ukupnih rashoda pa bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) iznosi 18,5 milijardi kuna, podaci su objavljeni na web stranicama Fine. Pritom su ukupni prihodi poduzetnika povećani prema istom razdoblju prošle godine za 8,1 posto, dok su ukupni rashodi porasli za osjetno manjih, 4,8 posto, pa su uslijed većeg porasta prihoda od povećanja rashoda povećani ekonomičnost poslovanja i bruto dobit. Dok je u razdoblju siječanj - lipanj 2010. godine na 100 kuna rashoda ostvareno 103,38 kuna ukupnih prihoda, u istom je razdoblju ove godine na uloženih 100 kuna rashoda ostvaren ukupan prihod od 106,62 kune, odnosno za 3,24 kune više nego u prvom polugodištu prethodne godine.
ZAGREB - Za hrvatsko gospodarstvo 2012. godina bit će teška kao i ova godina, a situacija bi se mogla dodatno pogoršati u slučaju eskalacije krize u eurozoni, ocijenio je glavni ekonomist Erste & Steiermärkische banke Alen Kovač na današnjem radnom ručku u organizaciji HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika. Najveći problem Hrvatske je nizak ekonomski rast uz visoki proračunski deficit, tako da će za oporavak idućih godina biti ključna fiskalna disciplina. No, utješno je što fiskalna slika Hrvatske i nije toliko alarmantna u usporedbi s nekim zemljama eurozone čiji su dugovi znatno veći, kaže Kovač. Ipak, vanjski dug zemlje je previsok te ga više ne možemo povećavati kako bi time potaknuli gospodarski rast, već ćemo morati privući strane investicije. Kovač je rekao da hrvatske banke ne ostvaruju preveliku profitabilnost, kako se to često smatra u našoj javnosti. Član Uprave Erste banke Boris Centner ne očekuje da bi kriza u eurozoni, koja pogađa i banke vlasnice hrvatskih banaka, mogla značajnije pogoditi domaće banke jer one su znatno bolje kapitalizirane od europskih, pa im dužnička kriza ne prijeti u tolikoj mjeri. S druge strane, cijena kapitala će kod nas i dalje ostati višom nego u zemljama EU zbog rizika poslovanja u Hrvatskoj, napomenuo je.
ZAGREB - Zagrebačka burza obustavila je danas trgovanje dionicama Belja, jer je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) donijela rješenje da je za Agrokor nastala obveza objave ponude za preuzimanje te tvrtke. Hanfa je u provedenom postupku nadzora utvrdila da je 12. rujna 2007. godine za Agrokor nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Belja. Kako je Agencija utvrdila, Agrokor u sklopu ponude za preuzimanje Belja iz 2006. godine, a koju je bio obvezan objaviti jer je u ožujku 2005. godine stekao 2.879.663 milijuna dionica te tvrtke što čini 52,21 posto udjela u njezinu temeljnom kapitalu, nije stekao niti jednu dionicu. Međutim, naknadno je, nakon provedene ponude za preuzimanje, stekao 2,7 milijuna dionica Belja i to putem povećanja temeljnog kapitala te tvrtke. Te dionice, pak, nisu izuzete od obveze objavljivanja ponude za preuzimanje, jer, kako navodi Hanfa, iz zapisnika s Glavne skupštine Belja održane 16. srpnja 2007. godine, vidljivo je da Skupština nije odlučivala o tome da se Agrokoru odobri stjecanje tih dionica s pravom glasa bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje. Uvidom u podatke iz registra Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, Hanfa je naknadno utvrdila da Agrokor posjeduje 5.579.663 dionice Belja, što čini 67,92 posto udjela u temeljnom kapitalu.
ZAGREB - Uprava Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj je sjednici odobrila Umirovljeničkom fondu, kojim upravlja HPB-Invest, neposredno stjecanje kvalificiranog udjela od preko 20 posto u glasačkim pravima i temeljnom kapitalu Croatia osiguranja. HPB-Invest dužan je izvijestiti Hanfu o stjecanju tog kvalificiranog udjela u roku od 15 dana od dana njegova stjecanja, navodi se u rješenju Hanfe objavljenom na njezinim web stranicama. Uprava Hanfe to je rješenje donijela odlučujući o zahtjevu društva HPB-Invest za izdavanje odobrenja za neposredno stjecanje kvalificiranog udjela u društvu Croatia osiguranje za račun Umirovljeničkog fonda. Vlada je 15. rujna donijela odluku da se Umirovljeničkom fondu bez naknade prenese 91.741 dionica Croatia osiguranja, što čini 29 posto temeljnog kapitala. Prosječna tržišna vrijednost tih dionica procjenjuje se na 458,7 milijuna kuna. Tada je Vlada donijela i odluku da se Umirovljeničkom fondu prenese i 107.427 dionica, ili 10,66 posto dionica Janafa, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 271,9 milijuna kuna.
DUBROVNIK - Hrvatska elektroprivreda (HEP) predstavila je danas u Dubrovniku projekt buduće hidroelektrane Ombla, snage 68 megavata (MV) s očekivanom godišnjom proizvodnjom 225 gigavatsati (Gwh) električne energije, koja bi koristila prirodni vodni resurs rijeke Omble. Vrijednost HE Omble procjenjuje se na 152 milijuna eura, a izgradnja će trajati pet godina. Predstavnici HEP-a naglasili su kako je projekt isplativ, tektonski siguran i potpuno prihvatljiv za okoliš, što je i potvrdila i studija utjecaja na okoliš. Poznato je da je dubrovačko područje tektonski jedno od najosjetljivih u RH, ali je projekt napravljen tako da je buduća hidroelektrana u potpunosti sigurna od eventualnih potresa, rečeno je.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je porastao za 0,16 posto na 1.813,83 boda, dok je Crobex10 povećan za 0,23 posto, na 1.000,80 bodova, a redovni promet iznosio je tek nešto više od devet milijuna kuna. Samo je jedna dionica mala milijunski promet, ona Ericssona Nikole Tesle, malo više od dva milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 2,61 posto, na 1.060 kuna. Dionica Atlantic grupe imala je 843,7 tisuća kuna prometa, uz pad cijene za 0,58 posto, na 512 kuna. Po prometu slijedi dionica HT-a sa 785,3 tisuće kuna i padom cijene od 0,51 posto, na 243,75 kuna, dok je dionica Petrokemije dobila na cijeni za 0,43 posto i dan završila na 168,72 kune, s prometom od 574,7 tisuća kuna. Uz rast cijene za 1,29 posto, na 413,20 kuna, dionica Atlantske plovidbe imala je 535,7 tisuća kuna prometa. Među nešto trgovanijim dionicama pad cijene zabilježila je dionica IGH za 6 posto, dok je cijena dionice Zagrebačke banke porasla za 1,09 posto, a Leda za 2,14 posto.