ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog izmjena Ovršnog zakona koje bi trebale olakšati položaj osoba nad čijom se imovinom i primanjima provodi ovrha. Izmjenom zakona propisuje se dužnost uplatitelja zaštićenih primanja ovršenika da zaštićena primanja uplaćuju na poseban račun koji ne može biti predmetom ovrhe. Kod ovrha nad nekretninama propisuje se da na drugom i trećem ročištu nekretnina ne može biti prodana ispod polovine njezine utvrđene vrijednosti. Od 1. siječnja iduće godine imat ćemo potpuno novi sustav ovrhe putem javnih ovršitelja, koji sadrži i socijalne zaštitne mehanizme za neke vrste imovine koje ne mogu biti predmetom ovrhe, istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. To su, primjerice, određeni alati i strojevi koji ljudima služe za obavljanje njihove djelatnosti, gospodarske zgrade, poljoprivredni alati i strojevi, te određene vrste prihoda - razna socijalna davanja, rodiljne naknade i sl. Novim zakonom uvodimo red i kažemo da financijska institucija, kada dobije prijedlog za ovrhu, dužna je uplatitelju javiti podatke o posebnom računu koji svaki ovršenik mora imati, na koji sjedaju zaštićena primanja, rekao je Bošnjaković. U Hrvatskoj je trenutno blokirano oko 165.000 računa građana, a radi izbjegavanja ovrhe na prihodima koji su od nje zakonski izuzeti građani su otvorili 78.142 računa, pokazuju podaci Fine.
ZAGREB - Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, tržište EU-a postaje unutrašnje za poduzetnike iz Hrvatske što im otvara brojne šanse, ali samo ako se dobro pripreme i upoznaju s pravilima i propisima koji vrijede u Uniji, rečeno je na tematskoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb posvećenoj uvjetima poslovanja u EU-u. Tržište EU-a je prema kriteriju broja stanovnika i BDP-a prema paritetu kupovne moći 190 puta veće od Hrvatskog, a to je fantastična prilika za dobro pripremljene poduzetnike, rekla je predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec. Ona međutim upozorava da ulaskom u EU Hrvatska napušta svoj carinski sustav i carinske kvote kao i ugovore o slobodnoj trgovini s drugim zemljama. Pored toga, najveći dio kontrole državnih potpora nakon 1. srpnja 2013., izvjesnog datuma ulaska Hrvatske u EU, prelazi u nadležnost Europske komisije. Sve to, po njezinom mišljenju, može utjecati na položaj hrvatskih poduzetnika pa oni već danas moraju analizirati kakav je odnos EU-a u području ekonomske razmjene primjerice sa Srbijom, BiH, Turskom i drugim zemljama bitnim za Hrvatsku. Hrvatska će, naime, naglašava Spevec, u odnosu s tim zemljama morati poslovati u skladu s ugovorima koje s njima ima EU i neće moći sklapati posebne trgovinske ugovore jer bi to bilo kršenje propisa EU. Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sanda Švaljek govorila je o javno privatnom partnerstvu (JPP) kojemu, prema njezinim riječima, raste popularnost u vremenu proračunskih i fiskalnih ograničenja, pa se sve više projekata koji su na teritoriju EU-a bili tradicionalno domena javnog sektora, izvodi po načelu JPP-a. Švaljek drži da Hrvatska najprije treba izraditi potrebnu infrastrukturu za JPP pa tek onda ići u takve projekte, prije svega za velike infrastrukturne objekte.
ZAGREB - Redovni promet Zagrebačke burze danas je bio izrazito nizak, iznosio je tek 6,4 milijuna kuna, a dionički su indeksi, nakon dva dana rasta, zabilježili pad vrijednosti. Vrijednost Crobexa pala je za 0,15 posto, na 1.986,31 bod, a Crobexa10 za 0,13 posto, na 1.084,02 boda. O niskoj likvidnosti Burze govori i podatak da ni jedna dionica danas nije imala više od milijun kuna prometa. Najtrgovanija je bila dionica HT-a sa 986,2 tisuće kuna prometa. Cijena dionice HT-a je porasla za 0,27 posto, na 253,59 kune. Cijena je porasla i dionici Ericsson Nikole Tesle i to za 0,84 posto, na 1.200 kuna, a njome je ostvareno 687,6 tisuća kuna prometa. Uz promet d 586,9 tisuća kuna, cijena dionice Zagrebačke banke je porasla za 0,40 posto, na 47,20 kuna. Po prometu slijedi dionica Riviere Adria sa 392,2 tisuće kuna prometa, a cijena te dionice je pala za 0,53 posto, na 11,20 kuna. Pad cijene za 0,42 posto, na 216,80 kuna, bilježi povlaštena dionica Adris grupe kojom je ostvareno 367,7 tisuća kuna prometa. I većina ostalih trgovanijih dionica dan je zaključila s padom cijene, dionica Podravke s padom za 0,13 posto, Uljanik plovidbe za 0,21 posto, Đuro Đaković Holdinga za 1,44 posto, AD Plastika za 1,69 posto, Instituta IGH s padom za 3,05 posto, itd.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas je ugovoreno više od 31 milijun kuna vrijednih pozajmica, najvećim dijelom kratkoročnih. Potražnja je danas porasla 8,38 posto u odnosu na jučer, na 81,28 milijuna kuna, dok je ponuda uvećana 13,3 posto, na 181,28 milijuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 23 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 0,75 na 0,47 posto. Ugovoreno je i 4,64 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za 3 mjeseca, po cijeni od 2,54 posto. Plasirano je i dva milijuna kuna na rok od tjedan dana, uz kamatu od 1,5 posto, što je 0,29 postotnih bodova više nego jučer. Ujedno, odobreno je i 1,64 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja iznad 3 mjeseca, uz kamatnu stopu od 3,68 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 31,28 milijuna kuna, a prosječna kamanta stopa bila je 1,01 posto.