ZAGREB - Većina hrvatskih menadžera koji su sudjelovali u istraživanju konzultantske kuće Roland Berger očekuje da hrvatsko gospodarstvo neće izaći iz krize prije 2013. godine, pokazuje nova studija Rolanda Bergera o trendovima na području restrukturiranja. U globalnom istraživanju anketirano je oko 6000 menadžera diljem svijeta, a u Hrvatskoj je istraživanje obuhvatilo 50 malih i srednjih kompanija iz osam industrijskih grana, s ciljem saznavanja kako menadžeri vide dugoročnu konkurentnost svojih tvrtki nakon krize, te kako planiraju povećati konkurentnost tijekom oporavka. Rezultati ankete pokazuju da 62 posto ispitanih hrvatskih menadžera očekuje ove godine rast BDP-a između 0,5 i 1,5 posto, a 81 posto ispitanika u idućoj godini predviđa rast BDP-a između jedan i dva posto. Pritom 41 posto njih očekuje da će se hrvatsko gospodarstvo potpuno oporaviti od krize tek iza 2012. godine. S druge strane, kriza je većini menadžera omogućila da povećaju konkurentnost svojih tvrtki jer čak 73 posto ispitanika tvrdi da su im programi restrukturiranja, poput rezanja troškova i prilagođavanja poslovnog modela, pomogli da poboljšaju konkurentnost, a polovica njih vjeruje da je tome znatno doprinijela upravo kriza.
ZAGREB - Sindikalne središnjice uputile su danas pismo premijerki Jadranki Kosor u kojem traže izmjene Kaznenog zakona kojima bi se neisplata plaća odredila kao kazneno djelo bez propisivanja bilo kakvih okolnosti koje isključuju kažnjavanje. Radniku je potpuno svejedno je li do neisplate plaće došlo zbog poslodavčeve nemogućnosti naplate svojih potraživanja, isplate dobavljača ili stjecanja protupravne imovinske koristi, jer je posljedica po radnika ista - ostaje bez plaće, a on i njegova obitelj bez sredstava za egzistenciju, ističu sindikalci u pismu. Sindikalne središnjice podsjećaju da su više puta isticale kako je nedvosmislena kaznenopravna sankcija, bez propisivanja bilo kakvih okolnosti koje isključuju kažnjavanje, najjače sredstvo koje radniku stoji na raspolaganju za borbu protiv neisplate plaća. No, prijedlog Zakona opravdava uskratu tog prava, prebacujući moguću posljedicu neizvjesnih okolnosti tržišnog poslovanja na teret radnika, što je neprihvaljivo. U pismu se također upozoravaju da Konačni prijedlog Kaznenog zakona ne sadrži niti jednu odredbu kojom je kao kažnjivo propisano sprečavanje djelovanja sindikata, kao što nije propisano niti kazneno djelo uskrate ili ograničavanja prava na štrajk.
ZAGREB - Odluku o oduzimanju odobrenja ta rad društvu Quaestus Investu, koje upravlja fondom Quaestus Nekretnine, Uprava Hanfe stvarno je donijela još u siječnju, a kasnije su samo traženi razlozi za tu zabranu, ustvrdio je član Uprave Quaestus Investa Borislav Škegro na današnjoj konferenciji za novinare, a u izjavi Hini predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol opovrgao je te tvrdnje. Škegro tvrdi da je 31. siječnja, nakon niza neuspješnih pokušaja da bude primljen na razgovor u Hanfu, bio pozvan na sastanak i to, kako tvrdi, ne zbog Quaestus Investa nego društava koja nemaju formalne veze s Quaestus Investom, u kojima je manjinski dioničar. Škegro kaže da ga je Samodol tom prilikom pred drugim službenicima Hanfe ispsovao i izvrijeđao te najavio što će se dogoditi s Quaestus Investom. Škegro tvrdi da je rješenje Hanfe doneseno iz osvete jer je Quaestus Invest triput Upravnom sudu tužio Hanfu. Škegro i drugi član Uprave Quaestus Investa Tomislav Matić su u nekoliko točaka pobijali dijelove Hanfina rješenja.Tako tvrde da nisu, kako navodi Hanfa, nekretninski fond osnovali za vrijeme krize nego još 2007. godine, a odbacuju i tvrdnje Hanfe da su Quaestus Nekretnine više od zakonske granice ulagale u vrijednosne papire te u povezane osobe.
ZAGREB - Kunski depoziti kod banaka u Hrvatskoj u srpnju su povećani, dok se rast deviznih depozita nastavio usporavati, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Kunski depoziti stanovništva i poduzeća, nakon lipanjskog smanjenja, u srpnju su se povećali i time pridonijeli ubrzanju godišnje stope rasta ukupnih kunskih depozita s 2,5 posto u lipnju na 6,1 posto u srpnju. Rast deviznih depozita nastavio se usporavati, pa se godišnja stopa promjene u srpnju spustila na 2,9 posto, odnosno na 0,5 posto ako se isključi utjecaj tečaja. Tome je pridonio zamjetno manji prirast deviznih depozita stanovništva, koji je u srpnju bio gotovo upola manji nego u isto vrijeme lani, navode analitičari Hrvatske narodne banke u zadnjem Biltenu HNB-a. Dodaju da je sektor poduzeća, unatoč mjesečnom povećanju, na kraju srpnja raspolagao s 2,6 milijardi kuna ili za 13,6 posto manje deviznih depozita u odnosu na isti mjesec prošle godine. Krajem srpnja ukupni su devizni depoziti kod banaka iznosili 143,2 milijarde kuna, u čemu su sa 86 posto zastupljeni devizni depoziti stanovništva, koje u bankama ima štednih i oročenih deviznih depozita u iznosu 123,2 milijarde kuna. Ukupni kunski depoziti kod banaka na kraju srpnja iznosili su 37,98 milijardi kuna.
OPATIJA - Najavljena ulaganja u objekte, inventar i edukaciju zaposlenika Liburnia Riviera Hotela d.d. (LRH) počela su prvih dana listopada radovima na opatijskom Hotelu "Kvarner" u koji će do proljeća 2012. biti uloženo oko 3,7 milijuna kuna, doznaje se iz LRH. Ta tvrtka, koja ima ukupno 15 hotela, uložit će u još nekoliko hotela u Opatiji, Lovranu i Mošćeničkoj Dragi. U Opatiji će u Hotel "Ambasador" biti uloženo oko 9,5 milijuna kuna, u Vilu "Ambasador" oko 1,3 milijuna kuna, a u Hotel "Kristal" oko 1,5 milijuna kuna. U lovranski Hotel "Bristol" uložit će se oko 1,3 milijuna kuna, a isto toliko i u Hotel "Marina" u Mošćeničkoj Dragi. Iz LRH navode kako će u 2012. uložiti ukupno oko 35 milijuna kuna vlastitih sredstava u rekonstrukciju hotelskih objekata, dopunu hotelskog proizvoda, tržišno repozicioniranje, uređene plaža i fasada, nadopunu opreme, sitnog inventara, radne odjeće i održavanje.
ZAGREB - Tvornica duhana Rovinj (TDR) objavila je ponudu za preuzimanje tvrtke Hrvatski duhani, u kojoj dioničarima nudi 75 kuna po dionici. Rok trajanja ponude za preuzimanje je 28 dana od objave ponude u Narodnim novinama i dnevnim novinama u kojima je ponuda objavljena, s time da počinje teći od kasnije objave. TDR je imatelj 724.918 dionica Hrvatskih duhana ili 86,01 posto dionica te tvrtke. Hrvatski duhani iz Virovitice godišnje proizvode oko 10 tisuća tona visokokvalitetnog duhana, a TDR planira zadržati postojeći obim proizvodnje te unaprijediti proces proizvodnje kroz pružanje financijske i stručne potpore kooperanata te opskrbom kooperanata repromaterijalom.
ZAGREB - Redovni promet na Zagrebačkoj burzi u rujnu je iznosio 327,4 milijuna kuna i bio je manji za 26,9 posto u odnosu na kolovoz, a dionički su indeksi na mjesečnoj razini zabilježili pad, Crobex za 8,8 posto na 1.854,41 boda, a Crobex10 za 7,2 posto na 1.024,93 boda. Ukupni promet Burze u rujnu je pao za gotovo 23 posto, na 395,7 milijuna kuna. Nakon dosta dobrog kolovoza, najboljeg u posljednje tri godine, rujan je umjesto očekivane jesenske živosti donio neočekivan pad i prometa i indeksa. Najtrgovanija dionica u rujnu bila je dionica HT-a s prometom od 72,5 milijuna kuna. Cijena te dionice pala je 2,3 posto, na 248 kuna. Dionicom HT-a ostvareno je 22,2 posto ukupnog redovnog prometa na burzi. Po prometu slijedi povlaštena dionica Adris grupe koje je protrgovano za 18,5 milijuna kuna, a cijena joj je pala 8,6 posto, na 203 kune. Treća na listi deset najtrgovanijih dionica u rujnu je dionica Končar Elektroindustrije s prometom od 18,2 milijuna kuna i cijenom od 520 kuna ili 7,7 posto nižom.
ZAGREB - Pod utjecajem rasta cijena dionica na svjetskim burzama indeksi Zagrebačke burze danas su porasli za više od 1 posto, odmaknuvši se tako od najnižih razina od prosinca lani, no obujam trgovanja vrlo je slab. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati na dobitku 1,12 posto, na 1.807 bodova, a Crobex10 1,01 posto, na 996,57 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 2,8 milijuna kuna, što je otprilike 5 milijuna manje nego jučer u to doba. Najveći promet ostvaren je do podneva dionicom HT-a, svega 459.000 kuna. Cijena joj je oslabila 0,45 posto, na 234,02 kune. Među najlikvidnijim izdanjima, po skoku cijene izdvajaju se dionice Uljanik plovidbe, s rastom od 4,73 posto, Đuro Đaković Holdinga, 4,2 posto te Dalekovoda, 4,01 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,08 posto te je srednji tečaj eura prešao razinu od 7,5 kuna i iznosi 7,502054 kune. Zadnji je put srednji tečaj eura bio iznad 7,5 kuna na tečajnoj listi HNB-a utvrđenoj 20. rujna ove godine kada se iznosio 7,504 kuna, nakon što je na tečajnici od dan prije, 19. rujna, po prvi put nakon više od šest godina prešao razinu od 7,5 kuna. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, ostale su značajnije inozemne valute oslabile prema kuni. Tako je kuna ojačala prema švicarskom franku za 0,79 posto, prema američkog dolara 0,62 posto, a prema britanskoj funti 0,33 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tačajnoj listi HNB-a iznosi 6,120628 kuna, dolara 5,642339 kuna i funte 8,715211 kuna.