ZAGREB - Hrvatska bi zbog povoljnog geoprometnog položaja kao jadranska, podunavska i srednjoeuropska zemlja trebala imati mnogo veću ulogu u međunarodnom prijevozu putnika i robe, a intermodalni prijevoz za Hrvatsku je, uz poljoprivredu i turizam, možda najvažniji mogući izvor novih vrijednosti, rečeno je na petom forumu Intermodalnog promotivnog centra Dunav-Jadran. Da bi se to i postiglo, Hrvatska treba ostvarivu viziju i strategiju prometnog razvoja i reindustrijalizacije, istaknuto je na skupu. U knjizi skupine autora "Intermodalni prijevoz putnika i robe, infrastruktura, reindustrijalizacija i stvaranje novih vrijednosti u Hrvatskoj", koja je predstavljena na skupu, kaže se kako to, među ostalim, znači izgradnju intermodalne infrastrukturne mreže s terminalima intermodalnog prijevoza kao i ulaganja u vozila za prijevoz putnika i robe i pretovarnu mehanizaciju. Stručnjaci, među kojima Dubravko Radošević s Ekonomskog instituta u Zagrebu, Tomislav Josip Mlinarić sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti te sadašnji i bivši direktori Hrvatskih željeznica istaknuli su da treba ulagati u željeznicu. Kako su objasnili, cestovna je mreža razvijena na najvišoj razini, ali je za to potrošen golem novac, bez primjerena učinka jer su nove autoceste prazne veći dio godine, dok željeznica propada. Uz ostalo je upozoreno da je osim željezničkog zapostavljen i riječni promet, unatoč tomu što postoje vrlo povoljni plovni putovi. Zbog svega toga intermodalni prijevoz u Hrvatskoj nije razvijen, ali unatoč tomu raste pa je, primjerice, u riječkoj i pločanskoj luci od 1999. do 2010. porastao 20 puta, a na željeznici dva puta. Ukupan udio intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj je, po podatcima iznesenim na skupu, 15 posto, a do 2015. planira se povećati 20 do 25 posto.
ZAGREB - Hrvatska u 2012. godini može očekivati stagnaciju ili blagi realni pada plaća, ocijenila je analitičarka PBZ-a Ana Lokin u najnovijim PBZ tjednim analizama. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u prvih sedam mjeseci ove godine u prosjeku je iznosila 5.393 kune, što je za nominalnih 1,9 posto više nego u istom razdoblju lani, a realno niže za 0,3 posto. Takva kretanja u skladu su s procjenom po kojoj bi neto plaća u prosjeku u ovoj godini bila realno niža za 0,3 posto, dok bi s korekcijom za učinak kriznog poreza plaća de facto bile realno viša za oko 2,5 posto. Do tolikog rasta došlo je zbog ukidanja posebnog poreza i poreznih izmjena, a ne trenda rasta plaća jer su bruto plaće u prvih sedam mjeseci realno pale za 1,1 posto. S obzirom na očekivani ponovni rast nezaposlenosti u jesenskim mjesecima, do kraja godine ne bi trebalo doći do promjena u tome pogledu, napominje Lokin.
ZAGREB - Očekivani ukupni prirod kukuruza i šećerne repe u Hrvatskoj u 2011. manji je nego u godini prije, dok je kod suncokreta i soje zabilježen porast u odnosu na razinu ostvarenog priroda u 2010. godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o očekivanim prirodima kasnih usjeva sa stanjem početkom rujna ove godine. Tako se očekuje ukupan prirod kukuruza od 1,92 milijuna tona, što je 7 posto manje nego prethodne godine. Prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru procjenjuje se na 6,2 tona. Očekuje se smanjenje uroda šećerne repe za 8 posto, odnosno urod od 1,15 milijuna tona ili 50 tona po hektaru. Po podacima DZS-a, u ovoj se godini očekuje povećani urod suncokreta i to za 35 posto, odnosno urod od 84 tisuće tona ili prosječno 2,8 tona po hektaru. Procjenjuje se prirod soje od 156 tisuća tona, što je jedan posto više od lanjskog ostvarenog priroda. Prosječna proizvodnja soje po hektaru iznosila bi 2,6 tona.
OPATIJA - U Opatiji je u rujnu boravilo 39.513 gostiju koji su ostvarili 126.990 noćenja, što je u usporedbi s istim mjesecom lani 10 posto više gostiju i 6 posto više noćenja, podaci su iz opatijske Turističke zajednice. Inozemni gosti ostvarili su 93,32 posto od ukupnog turističkog prometa, odnosno 35.928 dolazaka, što je 13 posto više u odnosu na rujan prošle godine, te 118.506 noćenja, što je 8 posto više. Najviše je bilo gostiju iz Njemačke, Austrije, Italije, Rusije i Nizozemske. Od siječnja do kraja rujna ove godine u Opatiji je boravilo ukupno 269.478 turista, koji su ostvarili 885.036 noćenja, što je 4 posto više turista i noćenja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
ZAGREB - Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za srpanj iznosila je 6.224 kune, što je u odnosu na plaću za lipanj nominalno manje za 3,6 posto dok je u odnosu na srpanj prošle godine manje za 0,6 posto, pokazuju podaci Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Prema pojedinim djelatnostima, najniže plaće za srpanj isplaćene su zaposlenima u uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika, koji su za srpanj dobili prosječno 3.169 kuna. Zaposleni u zagrebačkim tvrtkama koje se bave proizvodnjom odjeće za srpanj su prosječno dobili 3.327 kuna, a slijede zaposleni u zaštitnim i istražnim djelatnostima sa 3.454 kune. Nasuprot tome, dvije su djelatnosti u kojima su prosjeci plaća bili iznad 10.000 kuna - u upravljačkim djelatnostima; savjetovanju u vezi s upravljanjem, prosječna neto plaća iznosila je 12.548 kuna, a u promidžbi (reklami i propagandi) i istraživanju tržišta 10.528 kuna. Po podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, prosječna bruto plaća u Zagrebu za srpanj iznosila je 9.335 kuna što je 3,3 posto manje nego za lipanj. Na godišnjoj razini, u odnosu na srpanj prošle godine, prosječna bruto plaća u Zagrebu veća je za 0,4 posto.
ZAGREB - Prateći negativna kretanja na svjetskim burzama, indeksi Zagrebačke burze danas su potonuli više od dva posto, pri čemu sve dionice bilježe pad cijena, a najveće gubitke trpi građevinski sektor. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati na gubitku 2,09 posto, na 1.815 bodova, što je njegova najniža razina od 2. prosinca lani, kada je na zatvaranju iznosio 1.784 boda. Crobex10 oko podneva bio je u minusu 2,14 posto, na 1.002 boda, te je na najnižoj razini do 10. prosinca lani, kada je trgovinski dan završio na 1.001 bodu. Redovni promet dionicama dosegnuo je 5,3 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna više nego u petak u ovo doba. Najveći promet, 1,45 milijuna kuna, ostvaren je dionicom HT-a. Cijena joj se spustila 0,68 posto, na 245 kuna. Po visini prometa slijedi redovna dionica Adrisa, s prometom nadomak 500.000 kuna, i padom cijene za 1,46 posto, na 231,58 kuna. U građevinskom sektoru, po gubitcima predvodi dionica Dalekovoda, čija je cijena potonula 6,27 posto. Znatne gubitke bilježe i dionice IGH, 4,15 posto, te Ingre, 3,65 posto. Među likvidnijim izdanjima po gubitcima se izdvajaju i dionice Belja, s padom cijene za 6,09 posto, te Luke Ploče, za 4,11 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu od kraja prošloga tjedna, odnosno petka, oslabila prema euru za 0,05 posto, a prema švicarskom franku za 0,41 posto. Srednji tečaj eura na danas tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,495204 kune, a franka 6,169400 kuna. Na vrijednosti su prema kuni dobile danas i američka i britanska valuta, američki je dolar ojačao za 1,21 posto, a britanska funta za 0,80 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,606406 kuna, a funte 8,719409 kuna.