BUDIMPEŠTA - Spor oko vlasništva nad INA-om mora se riješiti u skladu s europskim pravilima, a sumnju u korupciju prilikom privatizacije hrvatske naftne kompanije istražiti hrvatski i mađarski organi, suglasili su se u Budimpešti mađarski i hrvatski predsjednici Pal Schmitt i Ivo Josipović. "Hrvatska vlada želi ograničiti omjer vlasništva i mi na to nemamo utjecaja, ali se takve odluke moraju donositi u skladu s europskim normama", rekao je Schmitt na zajedničkoj konferenciji za novinare s Josipovićem, koji boravi u službenom posjetu Mađarskoj. Odgovarajući na pitanje Schmitt je rekao kako su mađarski organi spremni sprovesti istragu o sumnjama da je uprava MOL-a podmitila bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera radi stjecanja upravljačkih prava u INA-i. "Hrvatska neće poduzeti nešto što nije u skladu s pravilima tržišnog natjecanja, a slučaj INA-e i MOL-a riješit će se onako kako to traže načela pravde i pravne države", istaknuo je Josipović. Dodao je kako zadnje informacije govore da će se hrvatska vlada prije odluke o donošenju zakona o ograničenju vlasništva nad INA-om savjetovati s Bruxellesom. Hrvatski predsjednik pojasnio je kako je motiv Vlade spriječiti da korupcija, ako se dokaže, trajno utječe na odnose u toj strateški važnoj tvrtki.
BEOGRAD - Srbijanska vlada danas je za šest mjeseci produljila rok u kojemu bi poduzeća iz bivših jugoslavenskih republika, čiji je dio imovine nakon raspada bivše zajedničke države ostao u Srbiji, a među kojima su i poduzeća iz Hrvatske, trebala riješiti imovinske odnose sa Srbijom. Kako je objavljeno na tiskovnoj konferenciji u srbijanskoj vlade, rok je sa 30. rujna 2011. produžen do 31. ožujka 2012. godine. Odlukom vlade tvrtkama iz bivših jugoslavenskih republika omogućeno je da u idućih šest mjeseci podnesu zahtjeve za rješavanje imovinskih odnosa u poduzećima u Srbiji. Beogradski je tisak proteklih dana pisao kako će nakon isteka toga roka srbijanske vlasti imati pravo privatizirati tu imovinu. Prema nedavnim navodima beogradskog dnevnika "Blic", ta imovina samo u slučaju hrvatskih tvrtki vrijedi 800 milijuna eura. Srbija je uredbu o imovinsko-pravnim odnosima donijela u lipnju 2008. godine i njezinu je valjanost od tada nekoliko puta produžavana.
BRUXELLES - Europska komisija izrazila je zadovoljstvo današnjom njemačkom parlamentarnom ratifikacijom novih ovlasti europskog stabilizacijskog fond eurozone EFSF, izrazivši uvjerenost da će svih 17 članica eurozone završiti postupak potvrde do sredine listopada. Komisija smatra da je značajna prepreka uklonjena nakon što je većina njemačkih parlamentaraca dala zeleno svjetlo proširenju ovlasti EFSF-a, koje će proširiti njegov manevarski prostor za intervencije u korist članica eurozone sa dužničkim teškoćama. "Zadovoljni smo zbog nove potvrde", izjavio je glasnogovornik povjerenika EU za gospodarstvo Amadeu Altafaj nakon objave rezultata glasovanja u njemačkom parlamentu. "Proces napreduje", dodao je, podsjećajući na finsku ratifikaciju u srijedu. I Njemačka i Finska bilježe osjetno jačanje euroskeptičnog raspoloženja, budući da pomoć zaduženoj Grčkoj, Irskoj i Portugalu svaljuje novi teret na pleća glasača i poreznih obveznika. "Uvjereni smo da cijeli postupak (ratifikacije) biti završen do sredine listopada," rekao je Altafaj. Čelnici Europske unije održat će odlučujući summit u Bruxellesu 17. i 18. listopada, na kojem se moraju uskladiti trenutno različita stajališta o drugom paketu pomoći za Grčku.
WASHINGTON - Aktivnosti u gospodarstvu Sjedinjenih Država porasle su u drugom tromjesečju po nešto višoj stopi no što se dosada procjenjivalo, pomognute većom osobnom potrošnjom i rastom izvoza, pokazuju konačni podaci američke vlade. Američki BDP porastao je u razdoblju od travnja do kraja lipnja za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U prva tri ovogodišnja mjeseca BDP je porastao za 0,4 posto. Glavni oslonac rasta bio je rast izvoza, po naviše revidiranoj stopi od 3,6 posto. Uvoz se pak povećao za 1,4 posto. Osobna potrošnja također je porasla po većoj stopi no što je procijenjeno prije mjesec dana, od 0,7 posto.
MILANO - Italija je u četvrtak platila najveći prinos na 10-godišnje obveznice od uvođenja eura na prvoj aukciji dugoročnih obveznica nakon što joj je rejting agencija Standard and Poor's snizila kreditini rejting. Talijanski troškovi zaduživanja i dalje su pod pritiskom. Tako je prinos na desetogodišnje obveznice na aukciji u četvrtak poskočio na 5,86 posto, najvišu razinu od uvođenja eura, u odnosu na 5,22 posto koliko je iznosio prije mjesec dana. Iako uz visoku cijenu, Italija je uspjela prikupiti 7,86 milijardi eura i umiriti tržišta u pogledu svoje sposobnosti servisiranja dugova. To je ujedno bila prva aukcija talijanskih dugoročnih obveznica nakon što je agencija Standard & Poor's 20. rujna snizila kreditni rejting zemlje na 'A/A-1', s 'A+/A-1+' zbog slabih gospodarskih izgleda i štetne političke neizvjesnosti.
PARIZ - Pariz i Rim uskoro će podastrijeti Europskoj uniji sporazum o financiranju prve faze gradnje tunela dugog 57 kilometara na pruzi Lyon-Torino koji je dogovoren ovaj tjedan, objavilo je u francusko ministarstvo prometa. Francuski ministar prometa Thierry Mariani i njegov talijanski kolega Altero Matteoli će u sljedećim danima uputiti Europskoj uniji zaključke sporazuma o financiranju tog tunela. Italija će preuzeti 57,9 posto finaciranja prve faze, a Francuska 42,1 posto. Europska unija je ranije uvjetovala nastavak sudjelovanja u ovom projektu postizanjem toga dogovora. Francuska i Italija su 2001. potpisale sporazum o gradnji linije brzog vlaka od Lyona do Torina. Ta linija, strateški važna za europsku mrežu, a subvencionira ju EU, skratit će udaljenost između Pariza i Milana na četiri sa sadašnjih sedam sati. Ukupan trošak gradnje procjenjuje se na između 15 i 20 milijardi eura, od čega jedan dio financira EU. Iskopavanje tunela dugog 57 km u masivu Ambinu trebalo bi početi 2014. godine.
LJUBLJANA - Slovenska Vlada na odlasku predložila je parlamentu da na jednoj od zadnjih sjednica prihvati restriktivne zakone kojima se na još godinu dana zamrzavaju plaće u javnom sektoru i mirovine. Uz zamrzavanje plaća i mirovina, slovenska je vlada predložila i da se zaduživanje države prvi put ograniči na 48 posto BDP-a, izjavio je u četvrtak slovenski ministar financija Franci Križanič. Interventni zakon o zamrzavanju mirovina i plaća javnih službenika zbog očekivanog pada proračunskih prihoda, koji bi trebao vrijediti i za 2012. godinu, vlada će nastojati uskladiti sa sindikatima, prije nego što ga pošalje u parlament. Zamrzavanjem bi se u idućoj godini omogućila ušteda od oko 300 milijuna eura, a zakon bi se mogao naći na zadnjoj redovnoj sjednici parlamenta u listopadu. Parlament će biti raspušten 21. listopada, jer se 4. prosinca održavaju prijevremeni parlamentarni izbori.
LONDON - Euro je u četvrtak ojačao prema dolaru na međunarodnim tržištima nakon što je njemački parlament odobrio nove ovlasti kriznog fonda eurozone, no dobitke bi mogao ograničavati skepticizam zbog izostanka sveoubuhvatnog plana izlaska regije iz dužničke krize. Euro je tijekom dana prema dolaru ojačao oko 0,7 posto, na 1,3636 dolara, čime se prilično udaljio od najniže razine prema dolaru u posljednjih osam mjeseci od 1,3360 dolara, na koju se spustio u ponedjeljak. Ojačao je 0,8 posto i prema jenu, na 104,53 jena, dodatno se udaljivši od najniže razine u posljednjih 10 godina od 101,90 jena, na koju se spustio početkom tjedna. Dolar je stajao 76,53 jena, nedaleko rekordno niskih 75,94 jena, na koliko se spustio u kolovozu. Jen je od početka godine prema dolaru ojačao 5,7 posto. Zabrinutosti u vezi banaka eurozone, uz slabljenje inflacije i rasta u regiji mogli bi primorati Europsku središnju banku da snizi kamatne stope na zasjedanju zakazanom za idući tjedan.