ZAGREB
Potpredsjednik HDZ-a Ivan Jarnjak izjavio je nakon sastanka užeg Predsjedništva HDZ-a kako su medijski navodi vezani uz njegovo ime i slučaj crnih fondova "laž i neistina", najavivši da će podići tužbu protiv bivše računovotkinje HDZ-a Branke Pavošević. Odlučio sam, prvi put u životu, podnijeti tužbu protiv Branke Pavošević za koju se navodi da je izrekla te laži i neistine, rekao je Jarnjak na konferenciji za novinare u središnjici stranke, koju je sazvao u svoje ime. Jarnjak je izvijestio da je jutros nazvao glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i razgovarao s njime, te će dati iskaz pred DORH-om o svim okolnostima koji se navode u medijima, dodao je Jarnjak. Upitan kako to da ga državni odvjetnik već nije zvao, s obzirom da je Branka Pavošević, osumnjičena u aferi Fimi medija, svoj iskaz USKOK-u dala već u srpnju, Jarnjak je odgovorio kako to treba pitati državnog odvjetnika, a da on nije mogao znati kada je tko dao iskaz. Novinari su Jarnjaka pitali nije li to što je zvao Bajića uplitanje u rad pravosudnih organa, a Jarnjak je odgovorio kako nije. Na pitanje hoće li samo on iz HDZ-a dati iskaz, rekao je kako se sada ovdje radi samo o njemu, a stranka je svoj stav o medijskim navodima objavila u priopćenju. Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor nakon sastanka nije davala izjave, kao ni većina članova Predsjedništva stranke.
ZAGREB
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske priopćilo je danas, u povodu upita novinara je li točna tvrdnja potpredsjednika HDZ-a Ivana Jarnjaka "da se dogovorio s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem oko davanja iskaza", kako pozivanje Jarnjaka radi davanja iskaza "nije i ne može biti stvar dogovora". "Povodom upita novinara je li točna tvrdnja Ivana Jarnjaka da se dogovorio sa Glavnim državnim odvjetnikom oko davanja iskaza priopćujemo kako pozivanje Ivana Jarnjaka radi davanja iskaza nije i ne može biti stvar dogovora. Nadležni državni odvjetnik sukladno Zakonu o kaznenom postupku i probicima konkretnog kaznenog predmeta odlučuje kada i u kom svojstvu će pozvati pojedine osobe, pa tako i Ivana Jarnjaka radi davanja iskaza", stoji u priopćenju Državnog odvjetništva RH objavljenom na njegovim mrežnim stranicama.
RIJEKA
Predsjednik Ivo Josipović danas je na na Pomorskom fakultetu u Rijeci svečano otkrio spomen-ploču admiralima koji su diplomirali na Carsko-kraljevskoj Vojno-pomorskoj akademiji u Rijeci od 1866. do 1914., a na prigodnoj svečanosti označena je i 20. obljetnica imenovanja admirala Svete Letice prvim zapovjednikom novoustrojene Hrvatske ratne mornarice (HRM). Predsjednik Josipović istaknuo je da Hrvatska jest i da će ostati pomorska zemlja. Rekao je da povijest govori o tome da se morem koristila za napredak, ali i o tome da su na moru bili veliki hrvatski junaci koji su od davnih vremena do Domovinskog rata za svoj hrvatski narod izvojevali velike pobjede i donijeli mu slobodu. Ovo je prilika da razmislimo i o budućnosti, rekao je Josipović, naglasivši da more nismo još dovoljno iskoristili te da će možda najvažniji europski prometni koridor ići preko Rijeke, koja ima veliku pomorsku i prometnu perspektivu. Prisjetivši se pomorske tradicije u vlastitoj obitelji, Josipović je još rekao da se bez znanja i visokog obrazovanja ni u kojoj djelatnosti ne može napredovati te da se riječko sveučilište razvija velikim i lijepim koracima. Mladim naraštajima studenata pomorskog fakulteta poželio je da „poput slavnih predaka uđu u povijest“. Nakon svečanosti predsjednik Josipović otvorio je navigacijski laboratorij GNSS za proučavanje učinaka "svemirskog vremena", prvi takav laboratorij u Hrvatskoj.
RIJEKA
Predsjednik Ivo Josipović danas je novinare, na upite o navodnim HDZ-ovim crnim fondovima, zamolio da ni njega ni druge političare ne uvlače u tekuće kaznene postupke. Novinarima, koji su mu postavljali pitanja u vezi s tim, rekao je da "nije komentirao ni slučaj gospodina Sanadera te da sve ono što je pred pravosuđem mora biti izvan dometa politike i političara. Ja ću se toga držati kako u dosadašnjim, tako i u svim budućim slučajevima", rekao je. Na upit treba li USKOK pozvati na razgovor premijerku Jadranku Kosor, Josipović je rekao da "to zna USKOK", a na upit očekuje li da će pravosuđe biti rasterećeno političkih pritisaka, rekao je kako smatra da je i ovaj njegov nastup rasterećenje pravosuđa od političkih utjecaja, pritisaka, aluzija ili bilo čega drugoga. "Lijepo vas molim da ni mene ni druge političare ne uvlačite u tekuće kaznene postupke", rekao je predsjednik Josipović novinarima. Na pitanje o transparentnosti financiranja njegove kampanje, Josipović je rekao da je on o tome podnio izvješće i da je sve bilo posve transparentno.
ŠIBENIK
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs otvorio je danas tehničko-obrtnički srednjoškolski centar u Šibeniku, u gradnju kojega je uložen 71 milijun kuna. Gradnja novoga srednjoškolskog centra počela je 2007. i stajala ukupno 71 milijun kuna, a na temelju zajedničkog sporazuma u njoj su sudjelovali ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa s 55,5 posto, Šibensko-kninska županija s 41 posto i grad Šibenik s 3,5 posto ulaganja. U srednjoškolskom centru, u kojem je nastava počela danas, kao i u svim ostalim dalmatinskim školama, upisano je više od 1050 učenika kojima će nastavu, po najvišim pedagoškim standardima, držati 120 profesora. Novi srednjoškolski centar, kazao je ministar Fuchs, jako je bitan i za gospodarstvo, u prvom redu za malo i srednje poduzetništvo, jer mlade ljude treba školovati kako bi mogli odgovoriti gospodarskim izazovima te ih pripremiti za poslovanje po pravilima Europske unije. U ministarstvu se ukidaju zastarjeli obrazovni programi, a uvode novi, moderni, poručio je ministar. Zato treba osluškivati i pratiti što traži tržište rada te takve programe nuditi mladima kako bi se mogli i i zaposliti. U zadnje dvije godine, kazao je ministar, država je u 58 školskih objekata uložila više od 600 milijuna kuna. Šibenska investicija, naglasio je, jedna je od većih u Hrvatskoj, no ona ne bi bila moguća bez dobre suradnje ministarstva s lokalnim vlastima.
ZAGREB
Hrvatsko ministarstvo pravosuđa zatražit će od srbijnaskih vlasti službeno očitovanje o svim okolnostima bijega ratnog gradonačelnika Trebinja Božidara Vučurevića iz Srbije u BiH, čime je onemogućen završetak postupka njegova izručenja Hrvatskoj koja ga traži zbog ratnih zločina počinjenih na dubrovačkom području između 1991. i 1995. U hrvatskom ministarstvu pravosuđa još nisu dobili službenu potvrdu da je Vučurević u BiH, a kad takvu potvrdu dobiju, diplomatskim putem će od srbijanskih vlasti zatražiti službeno očitovanje o svim okolnostima njegova bijega jer je to onemogućilo završetak postupka njegova izručenja Hrvatskoj. Izručenje je zatraženo zbog optužnice koju je protiv njega Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podignulo u listopadu 2008. zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na dubrovačkom području i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika između 1991. i 1995. Vučurević je uhićen u početku travnja na graničnom prijelazu Karakaju u Malom Zvorniku, na temelju tjeralice raspisane u Hrvatskoj koja je tjedan kasnije zatražila i njegovo izručenje. Izručenje je potom zatražila i BiH jer se protiv njega vodi istraga zbog ratnih zločina u Trebinju. Dva mjeseca nakon toga Vučurević je pušten da se brani sa slobode, uz zabranu napuštanja Srbije, no potkraj prošlog tjedna on se iz Trebinja javio svom branitelju u Srbiji. Vučurević je jučer za Federalnu televiziju (FTV) izjavio da ne želi da mu se sudi u Hrvatskoj te da "sramotnu optužnicu" iz Hrvatske želi odbaciti pred sudom u BiH.
ZAGREB
Analizirajući prihode i potrošnju hrvatskih umirovljenika, dr. Ivica Urban iz Instituta za javne financije utvrdio je da 28 posto umirovljenika ne uspijeva mirovinom koju prima u cijelosti pokriti svoje troškove, pri čemu su u najlošijoj materijalnoj situacija samačka domaćinstva i ona sa uzdržavanim članovima obitelji. Granica siromaštva kod umirovljenika, rekao je Urban na okruglom stolu "Siromaštvo umirovljenika - stvarnost ili mit", ovisi o prihodima ostalih članova kućanstva te o drugim dohocima koje pojedini umirovljenik ima, poput socijalnih naknada, prihoda od vlastite proizvodnje i slično. U javnosti se, ističe, spominju različiti podaci o tome koliko se umirovljenika nalazi u zoni siromaštva pa tako Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) tvrdi da je siromašno oko 80 posto umirovljenika, NHS u svojoj sindikalnoj košarici da pokrivenost troškova mirovinom u Hrvatskoj iznosi oko 60 posto, dok službeni statistički podaci govore da se siromašnima smatra 24,3 posto umirovljenika. U svojoj analizi Urban je kućanstva u kojima žive umirovljenici podijelio u četiri skupine - umirovljenike samce, umirovljene parove, kućanstva gdje ima i zaposlenih članova te umirovljenička kućanstva s uzdržavanim članovima bez prihoda (kućanice, nezaposleni itd). Okrugli stol organizirali mjesečnik Banka i Insitut za javne financije.
ZAGREB
Bivši general i osuđenik zbog krađe dragulja iz ministarstva obrane Vladimir Zagorec tužio je Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava zbog navodna kršenja svojih ljudskih prava zajamčenih Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda. U ime Zagorca, koji izdržava sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog zlouporabe položaja i ovlasti, to jest krađe dragulja, tužbu je podnijela zagrebačka odvjetnica Višnja Drenški-Lasan koja iza sebe ima već nekoliko dobivenih sporova pred sudom u Strasbourgu. Tužbu je, kako je objasnila Hini, podnijela jer smatra da je Zagorcu hrvatsko pravosuđe prekršilo pravo na pravično i nepristrano suđenje te odredbu o zabrani diskriminacije po bilo kojoj osnovi. "Dobili smo potvrdu od suda da je tužba zaprimljena te da će se uskoro o njoj raspravljati", kazala je odvjetnica koja u tužbi, među ostalim, tvrdi da je Zagorcu pravo na pravično suđenje prekršio hrvatski Ustavni sud jer je zaključio da je njezina dopuna ustavne tužbe koju je već podnio Zagorčev prvi branitelj Zvonimir Hodak podnesena nakon isteka zakonskog roka. Ustavni sud je, naime, 6. travnja ove godine kao neosnovanu odbacio Zagorčevu ustavnu tužbu na presudu u slučaju "dragulji". Tom tužbom Zagorec je iscrpio sva pravna sredstva u Hrvatskoj pa se obratio sudu u Strasbourgu.
ZAGREB
Austrijski političar Franz Fischler i bivši povjerenik EU za poljoprivredu posjetio je danas u zatvoru Remetinec bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera i objasnio da je riječ o osobnom prijateljskom posjetu. Fichler je u zatvor u Remetincu došao u pratnji jedne od Sanaderovih braniteljica Jadranke Sloković, a kod pritvorenog bivšeg premijera zadržali su se oko sat i pol, nakon čega je austrijski političar novinarima kazao da je prijatelj sa Sanaderom i u dobrim i u lošim vremenima te da je do posjeta došlo na njegovu inicijativu. Kazao je da mu je na dar donio knjige te da su razgovarali o osobnim odnosima, Sanaderovim iskustvima i očekivanjima, obitelji, kao i o nekim stvarima iz zajedničke povijesti. Fischler je rekao da Sanader izgleda zdravo, da je "mentalno očito vrlo snažan, u pozitivnom rasploženju i u dobroj formi". Istaknuo je da Sanader vjeruje kako je apsolutno nedužan te da očekuje pošteno suđenje. Naglasio je da je po međunarodnim standardima svatko nevin do presude suda. Na upit hoće li ponovno doći u posjetu i očekuje li pošteno suđenje Sanaderu odgovorio je potvrdno, naglasivši da je to izuzetno važno ne samo za Sanadera već i za Hrvatsku i Europsku uniju. Podsjetivši na pristupne pregovore Hrvatske i EU oko pravosuđa dodao je da je ovo dobra prilika da Hrvatska pokaže koliko je dobar njezin pravosudni sustav.
OSIJEK
Protiv policijskog službenika osječko-baranjske Policjske uprave (PU), koji je skrivio prometnu nesreću u kojoj je smrtno stradao pješak, osim kaznene prijave, pokrenut će se i stegovni postupak, tijekom kojeg će privremeno biti udaljen iz službe, izvijestila je danas osječko-baranjska policija. Nesreća se dogodila jučer oko 5 sati na županijskoj cesti 4257 između Osijeka iB ilja, kad je 35-godišnji Osječanin iz neutvrđenih razloga osobnim automobilom VW "polo" udario 34-godišnjeg pješaka iz baranjskog mjesta Bilja, koji je išao uz rub kolnika i koji je od posljedica ozljeda smrtno stradao. Načelnik PU-a Željko Prša kazao je na konferenciji za novinare kako je prometnu nesreću svojim osobnim automobilom skrivio 35-godišnji pripadnik interventne policije PU-a koji tada nije bio u službi. Nakon nesreće on je napustio mjesto prometne nesreće, parkirao vozilo u svoju garažu i otprilike sat vremena nakon događaja prijavio nesreću, rekao je Prša. Dodao je kako će osumnjčenik biti kazneno prijavljen za izazivanje prometne nesreće jer je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola, a i zato što nije pomogao teško ozlijeđenoj osobi, čija je smrt uzrokovana tim kaznenim djelom. Prša je napomenuo kako će osumnjičeni policajac danas biti udaljen iz službe dok završi stegovni ili kazneni postupak, ocijenivši da je riječ o okolnostima koje znatno štete interesima službe.
ZAGREB
Okrugli stol o temi "Partnerstvo za otvorenu vladu" održat će se u srijedu 14. rujna u Novinarskom domu, a riječ je o inicijativi za jačanje transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti i uključivanja građana i civilnog društva, doznaje se danas u Uredu predsjednika Republike Hrvatske. Taj skup će se održati uoči fomaliziranja u UN-u inicijative američkog predsjednika Baracka Obame za jačanje transparentnosti i otvorenosti javne vlasti u svijetu. Na zagrebačkom okruglom stolu predviđene teme su fiskalna transparentnost, pristup informacijama, sprječavanje sukoba interesa, uključivanje građana u politiku te visoka tehnologija i transparentnost podataka. Na svim tim područjima Hrvatska stoji relativno dobro s obzirom na ispunjena mjerila i dovršene pregovore o pristupanju Europskoj uniji, rekao je među ostalim u razgovoru s novinarima tajnik Kabineta predsjednika Republike Joško Klisović. Na skupu se očekuje nazočnost šefa Delegacije Europske unije u RH Paula Vandorena i američkog veleposlanika u SAD Jamesa Foleya, predstavnika hrvatske vlade te predsjednika Republike Ive Josipovića.
OSIJEK
Predsjednik osječkoga HDZ-a Tugomir Kuduz izjavio je danas u Osijeku kako predsjednik HDSSB-a Vladimir Šišljagić te drugi čelnici te stranke napadaju HDZ i premijerku Jadranku Kosor, jer nemaju hrabrosti upustiti se u borbu protiv korupcije, ali i zbog straha od mogućeg proširenja istrage. Reagirajući na današnju Šišljagićevu konferenciju za novinare, na kojoj je zatražio ostavku vlade i trenutačno raspisivanje parlamentarnih izbora, Kuduz je na konferenciji za novinare rekao kako se premijerka Kosor s prvim suradnicima hrabro i odlučno bori protiv korupcije i kriminala, ponajprije u vlastitoj stranci. Za to je potrebna hrabrost, koju nemaju Šišljagić i HDSSB, već samo prozivaju HDZ zbog straha da se istraga ne bi proširila na 2009., kad je u medijima objavljen interni dokument "HDSSB - popis zaduženja", koji sadrži popis 60-ak tvrtaka iz Slavonije i Baranje koje bi trebale ili morale sponzorirati izbornu kampanju HDSSB-a, rekao je Kuduz.Kazao je kako je Šišljagić najavio tužbu protiv novina koje su objavile taj dokument, ali se, kako tvrdi, od toga nije dogodilo ništa upravo zato što bi "tužbom i sudskom raspravom puno toga izišlo na vidjelo". Podsjetio je na 2004. i kampanju za predsjedničke izbore, u kojoj je HDZ-ova kandidatica bila Jadranka Kosor, i u kojoj je Šišljagić, kao tadašnji član HDZ-a, "vrijedno sudjelovao", a to bi, drži Kuduz, Šišljagić "najradije zaboravio". Budući da se čelnici HDSSSB-a stalno pozivaju na transparentnost, Kuduz ih je pozvao da objasne na koji su način kupljene osječke stranačke prostorije HDSSB-a.
ZAGREB
Akcija za bolju Hrvatsku (ABH) pozvala je danas da se istraži moguća odgovornost pojedinaca iz hrvatskog državnog i političkog vrha u "megakorupcijskom skandalu" o kojem pišu mediji. Ako se utvrdi istinitost medijskih napisa, koji ukazuju na "tešku zlouporabu političke i represivne moći u RH u proteklom razdoblju", onda odgovorne treba "locirati, identificirati i transferirati u Remetinec", rekao je predsjednik stranke Željko Sačić na konferenciji za novinare, osvrćući se na medijske napise po kojima su "hrvatski politički i državni moćnici duboko involvirani u megakorupcijski skandal". "Ako je vjerovati medijskim napisima, ti su ljudi stvorili političku hobotnicu koja je crpila hrvatsku budućnost, jela hrvatsku imovinu i pošteno stečene mirovine te blagostanje budućih hrvatskih generacija", ustvrdio je. Pozvao je ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića da istraže vjerodostojnost medijskih napisa u kojima se tereti državni i politički vrh, te da istragu nad političkim moćnicima provode s jednakim žarom s kojim istražuju hrvatske branitelje. Tek kada se bude primjenjivalo načelo da smo svi pred zakonom i sudovima jednaki, tek tada će profunkcionirati pravna država u Hrvatskoj, poručio je Sačić.
ZAGREB
Hrvatski vojni invalidi Domovinskog rata (HVIDR-a) i Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) najoštrije osuđuju i ogorčeni su izjavom bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića da je, uz srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, glavni krivac za rat 90-tih na prostoru bivše Jugoslavije bio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Iz HVIDR-e su, među ostalim, priopćili kako smatraju da je Mesić nastavio niz neutemeljenih i neprimjerenih postupaka kojima kontinuirano dokazuje osobnu mržnju i ljubomoru prema prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Mesić je to pokušavao tijekom svoga mandata, a ni sada ne prestaje s blaćenjem prvog hrvatskog predsjednika dok i dalje živi na račun poreznih obveznika te uživa povlastice i privilegije, ističe HVIDR-a. Ipak nije, nit će uspjeti u namjeri da baci sumnju, a kamo li da izbriše sjećanje na život i djelo utemeljitelja hrvatske države dr. Franje Tuđmana, ističe HVIDR-a u priopćenju. Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) drži da je Mesić ponovno obmanuo javnost, izjednačio agresora i žrtvu i nanio nepopravljivu štetu hrvatskim braniteljima, a poglavito obiteljima poginulih i nestalih. UBIUDR u priopćenju traži od glavnog državnog odvjetnika RH Mladena Bajića da po službenoj dužnosti optuži Stjepana Mesića "i da taj čovjek napokon odgovara kako za tu izjavu, tako i za niz drugih izjava u kojima je vrijeđao, omalovažavao i marginalizirao hrvatski Domovinski rat".