ZAGREB - Hrvatska je u srijedu izrazila duboku zabrinutost nastavkom nasilja u Siriji i pridružila se pozivima međunarodne zajednice predsjedniku Bašaru al-Asadu da odstupi s vlasti i na taj način omogući neophodne promjene kao i povratak mira i stabilnosti u svojoj zemlji, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. "Hrvatska izražava duboku zabrinutost zbog nastavka nasilja u Siriji i pridružuje se pozivima međunarodne zajednice predsjedniku Asadu da odstupi s vlasti i na taj način omogući neophodne promjene kao i povratak mira i stabilnosti u Siriju", piše u priopćenju. "Umjesto obećanog pokretanja neophodnih reformi, sirijske vlasti nastavljaju koristiti represivni aparat protiv vlastitog naroda. Republika Hrvatska sa zabrinutošću prima izvješća o ubojstvima velikog broja ljudi u sirijskim zatvorima te osuđuje brutalne napade na javne osobe koje kritički progovaraju o režimu, kao i na sveta mjesta poput džamije al Rifai u Damasku", dodaje se u priopćenju. Hrvatska smatra, ističe se, da nasilje protiv sirijskog naroda mora prestati bez odgode. Poziv na pobunu upućen je preko Facebooka 15. ožujka u Damasku, a bio je naslovljen 'sirijska revolucija protiv Bašara al-Asada 2011'. Prosvjedi se održavaju pod sloganima "'Sirija bez tiranije, izvanrednog stanja i posebnih sudova' i 'Sirija bez korupcije, krađa i monopola bogatih'. Od početka antivladinih prosvjeda ubijeno je oko 1300 ljudi, a više od 10 tisuća je uhićeno.
ZAGREB - Predstavnici diplomatske misije Libije u Zagrebu u srijedu su na razgovoru u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija kazali kako nema službenih informacija da među zarobljenim stranim državljanima u Libiji ima hrvatskih državljanina, a hrvatska strana zatražila je žurnu provjeru informacija o navodnom uhićenju nekih hrvatskih državljana u Libiji. Član libijskog Prijelaznog nacionalnog vijeća zadužen za pravosuđe Mohamed al-Alagy objavio je u Libiji da među uhićenima u Libiji ima i puno stranaca, među kojima i 17 Hrvata. Tijekom sastanka s predstavnicima diplomatske misije Libije u Zagrebu, hrvatska strana je još jednom zatražila žurnu provjeru informacija o navodnom uhićenju određenog broja hrvatskih državljana u Libiji, a koji su se navodno borili u vojnim postrojbama režima Moamera Gadafija, prema priopćenju MVPEI-a. Predstavnici libijske diplomatske misije istaknuli su kako ne raspolažu službenim informacijama da među zarobljenim strancima ima i hrvatskih državljana, te su poručili kako će u najskorije vrijeme provjeriti ove navode kod nadležnih tijela Prijelaznog nacionalnog vijeća u Libiji. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija podsjeća kako su svi hrvatski državljani koji su zatražili pomoć, evakuirani iz Libije još krajem veljače ili početkom ožujka ove godine. Od tada, nitko od hrvatskih državljana niti članova njihovih obitelji nije kontaktirao ministarstvo s bilo kakvom zamolbom za pružanje pomoći, kao niti zahtjevom za evakuacijom iz Libije.
SUBOTICA - Koliko je normalizacija pogodovala, toliko svako novo zahlađivanje odnosa između Srbije i Hrvatske šteti položaju hrvatske manjine u Vojvodini pa je utoliko i posjet hrvatskog predsjednika vojvođanskim Hrvatima važniji, izjavio je u srijedu hrvatskim medijima u Vojvodini politički analitičar i publicist Tomislav Žigmanov. Predsjednik RH Ivo Josipović posjetit će u četvrtak 1. rujna Srijem, gdje će u mjestima šidske općine, iz kojih je protjeran najveći broj srijemskih Hrvata tijekom devedesetih, potaknuti i ohrabriti pripadnike ove zajednice uoči predstojećega popisa stanovnika u Srbiji. "Posjet je važan prije svega da se osvijesti činjenica da su i Hrvati u Vojvodini bili žrtve 90-ih godina: 25 ih je ubijeno, a između 35 i 40.000 je ne svojom voljom trajno napustilo zavičaj. Njima bi kao stradalnicima na jedan dostojanstven način trebalo odati počast", navodi Žigmanov. Osvrnuvši se polemiku između državnoga vodstva Srbije i Hrvatske po pitanju statusa Kosova Žigmanov ističe da takve tenzije štete hrvatskoj manjini jer njezini pripadnici ponovno osjećaju nesigurnost.
BRUXELLES - EU namjerava u petak ukinuti dio sankcija nametnutih libijskim naftnim tvrtkama i libijskim lukama, izvijestili su u srijedu europski diplomatski izvori. Stručnjaci 27 europskih vlada u srijedu su postigli "prvi tehnički dogovor" o ukidanju sankcija za 28 libijskih "gospodarskih subjekata" čiju je imovinu EU zamrznula, a odluka bi i službeno mogla biti usvojena u četvrtak, nedugo prije početka konferencije u Parizu "prijatelja Libije", rekao je europski diplomat želeći ostati anoniman. No odluka neće moći stupiti na snagu prije nego što bude objavljena u Službenom glasniku EU-a, rekao je drugi diplomat. Ukupno je pedesetak gospodarskih subjekata pod sankcijama EU-a, čiji je cilj kazniti režim Moamera Gadafija. Najprije će se ukinuti sankcije za šest libijskih luka i sankcije nametnuti trima ili četirima naftnim tvrtkama, rekli su diplomati. Da bi nastavila s procesom ukidanja sankcija protiv Libije, EU će morati pričekati i odobrenje UN-a, jer su neke mjere provedene u skladu s primjenom sankcija o kojima su odluku donijeli Ujedinjeni narodi.
MOSKVA - Posebni izvjestitelj Kremlja za Afriku Mihail Margelov sudjelovat će u četvrtak u Parizu na konferenciji "prijatelja Libije" na kojoj bi se trebalo pripremiti razdoblje nakon Moamera Gadafija, izvijestile su u srijedu ruske agencije. "Po naredbi ruskog predsjednika, Rusija će sudjelovati na konferenciji o Libiji", kazao je Margelov agenciji Ria Novosti. "Naša zemlja je jedna od prvih pozvanih na taj forum", dodao je on. Rusija se do zadnjeg trenutka nije izjašnjavala oko namjera glede konferencije. Ruski veleposlanik pri UN-u Vitalij Čurkin kazao je u srijedu ujutro da će Margelov biti u Parizu 1. rujna ali je rekao da ne zna hoće li sudjelovati u događaju.
PRIŠTINA - Međunarodne snage na Kosovu (KFOR) provele su u srijedu rano ujutro, zajedno sa snagama pravosudne misije EU na Kosovu (Eulex), na sjeveru Kosova akciju potrage za počiniteljima nedavnog ubojstva pripadnika specijalne postrojbe Kosovske policije u incidentu pri preuzimanju kontrole nad prijelazima na granici sa Srbijom. Prištinski mediji objavili su da je akcija završila nešto poslije osam sati povlačenjem jakih snaga KFOR-a i Eulex-a iz Ibarskog Kolašina na sjeveru Kosova, gdje su rano jutros započele premetačinu u potrazi za oružjem i počiniteljima ubojstva koje se dogodilo krajem srpnja tijekom akcije kosovskih vlasti na preuzimanju dvaju graničnih prijelaza na sjeveru Kosova. Prema izjavama mještana Zubinog Potoka, koje prenosi TV Most iz Zvečana, gomilanje snaga KFOR-a i EULEX-a počelo je odmah iza ponoći, blokirana su sva naseljena mjesta duž magistrale koja od južne Mitrovice vodi ka Ribariću, nisu dopremljene osnovne životne namirnice ni otvorene prodavnice, a građani nisu mogli na posao. Prema njihovu svjedočenju, nije bilo uhićenja ni oduzimanja oružja. U KFOR-u i Eulex-u nisu komentirali tvrdnje lokalnih Srba i njihovih čelnika na sjeveru Kosova, ali navode kako je to bila normalna akcija sigurnosnih snaga u sklopu njihovih ovlasti. Za sada se zna da iako su identificirani počinitelji nereda na sjeveru Kosova, još uvijek nema uhićenih osoba.
AMAN - Sirijske vojne snage uz potporu tenkova u srijedu pretražuju kuće u Hami u potrazi za aktivistima, nakon petomjesečnih prosvjeda protiv predsjednika Bašara al-Asada, rekli su stanovnici. Pretresi su počeli samo dan nakon što su snage sigurnosti ubile najmanje četiri osobe iz grupe prosvjednika koja je prethodno izašla iz džamije u kojoj se obilježavao zadnji dan ramazana, muslimanskoga svetog mjeseca tijekom kojega je Asad pojačao vojne napade na demonstrante. Vojska je "pročešljala" nekoliko gradova ubivši pritom mnoštvo ljudi, nakon čega su slijedile sankcije Zapada i kritike arapskih zemalja, no nerede u kojima je od početka pobune, prema podacima UN-a ubijeno oko 2.000 civila, nije uspjela slomiti. Prosvjednici nisu uspjeli s vlasti svrgnuti Asada, no nastavljaju s prosvjedima, ohrabreni padom libijskog vođe Moamera Gadafija i sve većim međunarodnim pritiskom na sirijske vlasti, uključujući i planirani EU-ov embargo na naftnu industriju kojim bi se prekinuo dotok novca Asadu. Administracija američkog predsjednika Baracka Obame, koja je već nametnula sankcije na sirijsku naftnu industriju te uvela sankcije bankama u vlasništvu države, u utorak je zamrznula i imovinu ministra vanjskih poslova Valida al-Mualema te još dvojice visokih sirijskih dužnosnika.
LJUBLJANA - Slovenski parlament u petak će na izvanrednoj sjednici primiti na znanje informaciju o ostavci ministrice unutarnjih pospova Katarine Kresal i pokušati izabrati svog novog predsjednika, odlučeno je u srijedu na kolegiju predsjednika parlamenta. Kresal je prije mjesec dana dala ostavku na dužnost nakon što je protukorupcijska komisija izrazila sumnju da ugovor o najmu prostorija u kojima radi policija, a koji je ona potpisala, nosi obilježje korupcije. Naime, predstavnici ministarstva unutarnjih poslova su s vlasnikom zgrade, poduzetnikom Igorom Pogačarom s kojim se Kresal poznaje, dogovarali detalje kako prostorije trebaju biti opremljene još prije nego je javni natječaj na kojemu je trebao biti odabran najpovoljniji ponuđač bio zaključen. Parlament će u petak biti informiran o razlozima ostavke Kresal, koja vodi Liberalne demokrate (LDS), stranku koja i dalje ostaje u Pahorovoj vladi koja više nema parlamentarnu većinu, te o prijedlogu Pahora da parlament kao privremenog vršitelja dužnosti imenuje sadašnjeg ministra pravosuđa Aleša Zalara.
LONDON - Iako se smrtnost novorođenčadi u svijetu smanjila, napredak koji je u tome postignut premali je, posebice u Africi, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija. Uz ulaganja u proteklom desetljeću u zdravstvenu zaštitu žena i djece, smrtnost majki i djece u dobi do pet godina bitno se smanjila za razliku od preživljavanja novorođenčadi u prva četiri tjedna života. "Preživljavanje novorođenčadi zaostaje iako ima dobro poznatih i financijski prihvatljivih rješenja za sprječavanje njihove smrti", kaže stručnjakinja Svjetske zdravstvene organizacije za obitelj i zdravlje žena i djece Flavia Bustreo, koja je radila na istraživanju. Prema rezultatima studije, broj umrle novorođenčadi pao je sa 4,6 milijuna 90-ih godina prošlog stoljeća na 3,3 milijuna u 2009. Smrt novodođenčadi u prva četiri tjedna života sada iznosi 41 posto svih smrti djece u dobi do pet godina, što je porast s 37 posto udjela 90-ih godina, te će vjerojatno i dalje rasti. Utopljavanje novorođenčadi, higijena i dojenje mogu ih održati na životu, ali u mnogim zemljama manjka osoblja koje bi moglo poučavati te mjere koje spašavaju živote. Prema istraživanju, 99 posto smrti u novorođenačkoj dobi događa se u zemljama u razvoju, od čega polovica svih smrti u pet najmnogoljudnijih zemalja svijeta - Indiji, Nigeriji, Pakistanu, Kini i Kongu.