Londonski Ftse indeks u takvom je ozračju ostao gotovo nepromijenjen na 6.017 bodova, a stagnirao je i frankfurtski indeks DAX, na 7.442 boda. Pariški CAC spustio se pak za 0,5 posto, na 3.982 boda.
Zabrinutosti oko grčke dužničke krize i gospodarskog usporavanja u Kini razlog je većeg opreza ulagača koji su se stoga držali po strani pred najnoviji oporavak na burzama, tumači Jacob de Tusch-Lec, upravitelj u Artemisovom Global Income Fundu.
Fredrik Nerbrand, globalni čelnik odjela za distribuciju imovine u HSBC-u, kaže da je i dalje na oprezu, poglavito zbog dužničke krize u regiji i ostalih nepovoljnih kretanja, pa oporavak smatra prije svega posljedicom olakšanja.
"I dalje sam relativno oprezan. Vodeći pokazatelji su slabiji, cijene dionica više nisu toliko poticajne, nisu više poput svojevrsne tampon zone, a svjedočimo i snižavanju dobiti, i tako redom", dodao je.
Od rijetkih dobitnika ističe se drugi najveći svjetski lanac maloprodaje Carrefour, s rastom cijena dionica od 3,9 posto.
Gubitnici u rudarskom sektoru priječili su veće dobitke. U europskom sektoru baznih sirovina prosječan pad cijena dionica iznosio je oko 0,4 posto, nakon što su cijene metala pale pod utjecajem jačanja dolara.
Lošiji podaci iz sektora usluga u eurozoni također su razlog većeg opreza ulagača. Naime, indeks upravljanja nabavom (PMI) za sektor usluga u lipnju je pokazao usporavanje rasta aktivnosti treći mjesec zaredom, i to znatno veće nego što se prvotno procjenjivalo.
"Ulagači su očekivali da će PMI biti slabiji, s obzirom na usporavanje europskog gospodarstva. Sada se postavlja pitanje hoće li nastaviti padati i u drugoj polovini godine, kao i hoće li indeks američkog Instituta za upravljanje nabavom (ISM) sugerirati da je slabost bila tek privremena, uzrokovana potresom u Japanu", tumači Koen de Leus, ekonomist u KBC Securitiesu.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 0,07 posto, na 9.972 boda.