ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila akcijski plan hrvatskog turizma u idućoj godini koji predviđa niz novih aktivnosti na međunarodnim tržištima pod geslom "Dođi u Hrvatsku", mjere za domaće tržište pod nazivom "Ostani u Hrvatskoj", te mjere za turistički nerazvijena područja kroz novi program "Upoznaj Hrvatsku". Mjere iz akcijskog plana predviđaju uz ostalo programe za međunarodna tržišta koja uključuju organizirani zračni prijevoz u glavnoj sezoni te u pred i posezoni, a na domaćem tržištu primjerice ponudu domaćih agencija za školska putovanja, program za umirovljenike "Zlatne godine", a predviđa i pokretanje uspostave središnjeg pretraživača hrvatske turističke ponude. Hrvatski turizam je u ovoj godini bio iznad prosjeka Europe, a 2011. suočit ćemo se s jakom konkurencijom i na nama je da branimo našu poziciju, istaknuo je ministar turizma Damir Bajs.
ZAGREB - Hrvatska se iduće godine na međunarodnom turističkom tržištu želi pozicionirati kao kvalitetno odredište ekološke očuvanosti te kao jedna od vodećih turističkih zemalja na Sredozemlju i buduća 28. članica EU-a zbog čega je i među prvima u Europi donijela mjere za iduću godinu nastale u suradnji javnog i privatnog turističkog sektora, kazao je danas ministar turizma i predsjednik Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Damir Bajs na sjednici Turističkog vijeća HTZ-a koje je te mjere i prihvatilo. Mjere su sadržane u Akcijskom planu hrvatskog turizma u 2011. pod nazivom "Konkurentni i u 2011." koje je danas donijela hrvatska Vlada. Ministar Bajs je na turističkom vijeću istaknuo da su mjere u potpunosti usklađene s odredbama EU-a o potporama i tržišnom natjecanju, dok je direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić najavio da će javni pozivi slijedom tih mjera za udružene tržišne aktivnosti biti sutra objavljeni u hrvatskom tisku i na web-stranicama HTZ-a i Ministarstva turizma. Kako početkom idućeg tjedna u Londonu počinje najveći svjetski turistički sajam WTM, ministar Bajs je najavio da će te mjere na sajmu predstaviti Svjetskoj turističkoj organizaciji, britanskim touroperaterima i drugim zainteresiranim partnerima. Za 2011. u Akcijskom planu definirano je devet grupa mjera i tržišnih aktivnosti za međunarodno i domaće tržište koje će biti oslonjene na udružene tržišne aktivnosti s privatnim sektorom. Ministar Bajs je kazao i da će se iznosi za pojedine mjere moći odrediti kada bude dovršen proračun za 2011.
ZAGREB - Vlada RH je na zatvorenom dijelu današnje sjednice Odlukom zadužila Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) za izgradnju pristupne ceste prema tvornici kamene vune Rockwool Adriatic d.o.o. u Pićanu u Istarskoj županiji, priopćeno je iz Vladinog Ureda za odnose s javnošću. Naime, hrvatska je Vlada s Vladom Kraljevine Danske potpisala međunarodni Ugovor o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, 5. srpnja 2000. godine. Na temelju tog obvezujućeg dokumenta tvrtka Rockwool Adriatic može zatražiti od Republike Hrvatske obeštećenje, ukoliko se spomenuta pristupna cesta dužine 400 metara ne izgradi, navodi se u priopćenju. Vlada RH je u travnju 2010. godine prihvatila Program gospodarskog oporavka, iz kojeg je vidljivo kako su upravo prioriteti gospodarske politike unaprjeđenje ukupnog ulagačkog okruženja i snažna promocija i poticanje novih izravnih ulaganja u Hrvatskoj. Stoga je neupitno da je izgradnja ove pristupne ceste u interesu Hrvatske, stoji uz ostalo u priopćenju.
SISAK - Predstavnici Hrvatskog seljačkog saveza, Koordinacije seljačkih udruga pet slavonskih županija, Udruge nezavisnih hrvatskih seljaka i Udruge poljoprivrednih proizvođača središnje Hrvatske danas su na radnom sastanku u Sisku prozvali Ministarstvo poljoprivrede i ministra Petra Čobankovića zbog kašnjenja isplate povrata kapitalnih ulaganja u poljoprivredi ocjenjujući da će mnogi seljaci propasti ako ne dobiju ta sredstva. Na konferenciji za novinare nakon sastanka predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin istaknuo je da poljoprivrednici od ministra Čobankovića traže da javno kaže kada će seljaci dobiti povrat kapitalnih ulaganja. Latin je također ukazao na, po njemu, neshvatljivo ponašanje Ministarstva i ministra Čobankovića zbog kašnjenja odluke o dodjeli 'plavog dizela' za novokupljene ili novozakupljene poljoprivredne površine. Predsjednik Koordinacije seljačkih udruga pet slavonskih županija Matija Brlošić upozorio na izuzetno teške uvjete jesenske sjetve, rekavši da je do sada zasijano samo 40 posto planiranih površina, a po njegovoj je ocjeni trenutno upitno hoće li Hrvatska uspjeti zasijati dovoljne površine za vlastite potrebe. Predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača središnje Hrvatske Stjepan Kunovec izrazio je nezadovoljstvo seljaka isplatom poticaja 40 posto u novcu i 60 posto u vaučerima, jer je taj odnos nepovoljan za seljake.
ZAGREB - Dioničkom indeksu Zagrebačke burze Crobexu vrijednost je danas porasla za 0,10 posto na 1.881,17 bodova, dok je specijalizirani Crobex10 povećan za blagih 0,03 posto na 1.001,05 bodova. Ukupni promet Burze iznosio je danas blizu 33 milijuna kuna, u čemu je redovni promet bio bio 13,6 milijuna kuna. Pet je dionica imalo promete veće od od milijun kuna. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a s prometom malo većim od četiri milijuna kuna, a cijena joj je blago pala, za 0,03 posto na 269 kuna. Sa 1,4 milijuna kuna prometa slijedi dionica Zagrebačke banke, kojoj je cijena povećana za 0,93 posto na 217 kuna. Promet od 1,37 milijuna kuna ostvarila je dionica tvrtke AD Plastik, uz rast cijene za 2,25 posto na 108,90 kuna. Milijunski prometa ostvarila su još dvije dionice - Ine (1,18 milijuna kuna) i povlaštena dionica Adris grupe (1,17 milijuna kuna). Pritom je dionica Ine zabilježila rast cijene od 1,06 posto na 1.818,99 kuna, dok je dionica Adrisa oslabila za 0,37 posto na 271 kunu.
ZAGREB - Na Tržištu novca i danas je likvidnost bila visoka, a budući da je ponuda znatno premašivala potražnju, nastavljen je pad prosječne kamatne stope. Ukupno prijavljena potražnja iznosila je 55,3 milijuna kuna, što je gotovo 17 posto manje nego jučer. Istodobno je ponuda bila 185,3 milijuna kuna, odnosno gotovo 23 posto manje. Najviše je plasirano prekonoćnih pozajmica, u visini od 30,3 milijuna kuna, po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,46 posto, što je 0,03 postotna boda više nego jučer. Unatoč višku ponude nepodmireno je ostalo 20 milijuna kuna potražnje. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 35,3 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa smanjena s jučerašnjih 0,51 na 0,43 posto.