OPATIJA - Vremena za odgađanje više nema, jer jedino nove investicije, osobito u izvozni sektor, mogu kreirati uvjete za promjenu modela rasta i podizanje potencijalne stope rasta gospodarstva u budućnosti, istaknuo je danas predsjednik Republike Ivo Josipović na savjetovanju ekonomista u Opatiji. Bez njih, upozorio je, prijeti nam dugo razdoblje niskih stopa rasta. Radi toga je potrebna i aktivna politika privlačenja stranih izravnih ulaganja, kojom se mora baviti Vlada. Naglasio je da se ekonomska politika, uz pristupanje EU, što je glavni prioritet, mora iskazati kroz efikasne administrativne, socijalne i gospodarske reforme. Zbog razina vanjskog i javnog duga, i zbog promijenjene ocjene rizika kreditora rast hrvatskog gospodarstva ne može se više oslanjati na priljevima dužničkog kapitala, rekao je ističući kako je nužno gospodarski rast temeljiti na privlačenju izravnih investicija u izvozne sektore. U tu je svrhu potrebno omogućiti poslovnu klimu za angažiranje takvog kapitala. Predsjednik Josipović je naveo da projekcije mjerodavnih institucija pokazuju da će i u 2010. stopa rasta BDP-a biti negativna, od -1,5 posto do -2 posto, a nezaposlenost ostaje visoka - međunarodno usporediva anketna stopa nezaposlenosti je iznad 10 posto. Gospodarska aktivnost bi trebala porasti u zadnjem tromjesečju ove godine, a u 2011. očekuje se slabi realni rast BDP-a. Takav relativno umjereni optimizam mogao bi biti narušen porastom nezaposlenosti, upozorio je.
OSIJEK - Predsjednica Vlade Jadranka Kosor kazala je danas na 18. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji, da "svi pokazatelji u zemlji pokazuju da smo na putu da stignemo na put izlaska iz krize". Pozitivno novo izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske pokazuje da smo napredovali na svim područjima života te da smo u proteklih godinu dana puno radili, ustvrdila je premijerka. Slažem se s onima koji tvrde da ne trebamo zvati MMF. Svoje probleme možemo riješiti sami jer imamo snagu, znanje i pameti, istaknula je predsjednica Vlade. Gospodarski rast treba temeljiti na privatnim inicijativama i investicijama jer je vrijeme prevladavajućih državnih investicija iza nas, rekla je premijerka ističući da Vlada potiče investiranje predstavljanjem programa investicijskih projekata i akcijskim planom za uklanjanjem prepreka za ulaganje. Iznoseći podatke o stanju gospodarstva premijerka Kosor je navela da je proizvodnja porasla za 3,1 posto, izvoz za 13,5 posto, dok je ove turističke sezone zabilježen najveći broj dolazaka i noćenja. istaknula je da predviđeni rast BDP u sljedećoj godini od 1,5 posto može biti i veći ako se realizira neki od predloženih velikih investicijskih projekata.
ZAGREB - Predsjednik Uprave Ingre Igor Oppenheim izvijestio je na današnjem susretu s novinarima da Uprava i Nadzorni odbor predlažu skupštini Ingre financijsko restrukturiranje u dva koraka od kojih je prvi smanjenje temeljnog kapitala, a drugi dokapitalizacija zamjenom potraživanja Ingrinih vjerovnika za vlasničke udjele. Ingra želi do kraja godine razriješiti dio svojih dugovanja prema dobavljačima, imateljima komercijalnih zapisa te imateljima obveznica. Prema prijedlogu Uprave i Nadzornog odbora, prvo bi temeljni kapital Ingre na skupštini u drugoj polovici prosinca bio smanjen sa 300 milijuna kuna na 150 milijuna kuna, a potom bi se temelji kapital povećao sa 150 milijuna kuna na 450 milijuna kuna, ulaganjem prava i izdavanjem novih dionica. Drugim riječima, Ingrini vjerovnici imali bi mogućnost svoja potraživanja zamijeniti za vlasnički udio. Kad bi svi vjerovnici na koje se odnosi Ingrina ponuda prihvatili ponudu i postali novi dioničari, držali bi dvije trećine vlasničkog udjela.
ZAGREB - Unatoč daljnjem blagom smanjivanju aktivnih kamatnih stopa te visokoj razini likvidnosti bankovnog sustava nepovoljni makroekonomski uvjeti i nadalje usporavaju oporavak kreditne aktivnosti, ocjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu HNB-a. Rast plasmana banaka privatnom sektoru u prvih osam mjeseci ove godine bio je umjeren i nominalno je iznosio 4 posto. No dio njihova povećanja posljedica je tečajnih promjena. Ako se isključi utjecaj tečaja, rast plasmana bio je niži približno za 1,5 postotnih bodova. Plasmani su na kraju kolovoza iznosili 241 milijardu kuna. Rast plasmana od ožujka do kolovoza, slično kao i tijekom prvog tromjesečja, gotovo se u potpunosti odnosio na poduzeća, i to isključivo na privatne tvrtke, dok su poduzeća u državnom vlasništvu blago smanjila svoje kreditne obveze prema bankama. U drugom tromjesečju plasmani poduzećima porasli su za 2,3 posto, a u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja još za 1,4 posto, pa je njihov rast od početka godine dosegnuo 6 posto. Kreditna aktivnost prema stanovništvu pak tijekom drugog i u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja nastavila je stagnirati. Ako se isključi utjecaj tečaja, stanje ukupno odobrenih kredita građanima na kraju kolovoza bilo je gotovo jednako kao i na kraju 2009. godine.
ZAGREB - Čak 93 posto ispitanika, bez obzira imaju li trenutno posao ili ne, prihvatilo bi honorarni posao, pokazala je anketa portala MojPosao provedena među 1.800 sudionika. Glavni razlog zbog kojeg bi ispitanici koji već imaju posao (56 posto od ukupnog broja) prihvatili i honorarni posao su dodatni prihodi. Ti ispitanici najčešće navode kako su im sadašnja primanja premala, ili ne dobivaju plaću redovito. Sa sadašnjim primanjima ne mogu pokriti osnovne životne troškove, niti riješiti druge važne probleme poput stambenog pitanja. Neki pak, unatoč poslu, imaju viška slobodnog vremena i željeli bi se okušati još u nečem, a neki smatraju da im dodatan honorarni posao otvara priliku za novi i bolji posao. Oni koji imaju posao a nisu zainteresirani za dodatan honorarni posao (3 posto od ukupnog broja ispitanika) tvrde da na sadašnjem poslu rade prekovremeno, često i vikendom, pa i da žele nemaju vremena za još jedan posao.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi i danas je, treći dan zaredom, nastavljen pad cijena dionica, a indeksi su potonuli na najniže razine od kraja kolovoza ove godine. Crobex indeks bio je u 12,00 sati na gubitku 0,84 posto, na 1.848 bodova. Istodobno, Crobex10 potonuo je 1,04 posto, na 982 boda. Oba indeksa su na najnižoj razini od kraja kolovoza ove godine. Redovni promet dionicama iznosio je 5 milijuna kuna, što je oko 1,7 milijuna manje nego jučer u to doba. Dionicom HT-a do 12,00 sati ostvareno je 1,6 milijuna kuna. Cijena joj je u blagom plusu, za 0,23 posto, na 268,78 kuna. Slijedi dionica Atlantic grupe, sa 840.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,13 posto, na 813,5 kuna. Količinski gledano, najviše je protrgovano dionicom Ingre, i to 12.426 komada do podneva. Cijena joj je na otvaranju burze potonula za više od 5 posto, na 17,7 kuna, no potom se oporavila, pa je njome trgovano po 19,15 kuna, što je 1,92 posto više nego jučer. Ostale građevinske dionice bilježe nastavak pada cijena.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,07 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,350488 kuna. Kuna je oslabila i prema svim ostalim promatranim inozemnim valutama. Vrijednost američkog dolara porasla je za 1,19 posto, britanske funte za 0,54 posto, a tečaj švicarskog franka viši je za 0,11 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,334946 kuna, funte 8,567002 kune, a franka 5,498158 kuna.