ZAGREB - Na zagrebačkom Trgovačkom sudu danas je donesena odluka o pokretanju stečaja u tekstilnoj tvornici Kamensko, na ročištu se pokazalo kako su dugovi tvornice veći od 80 milijuna kuna, a problemi u koje je dovedena takvi da je upitan nastavak proizvodnje i sudbina 430 radnica. Iako su radnice Kamenskog priželjkivale stečaj njihova predstavnica Đurđa Krnjak, koja je u svojstvu promatrača bila na ročištu, izrazila je ogorčenje i razočaranje jer se pokazalo da će vjerojatno biti teško ostvariti stečaj s preustrojem. "Potvrdile su se naše sumnje da se radilo o sustavnom uništavanju poduzeća, da smo bili zavaravani, a zapravo nije bilo nikakvog interesa za rad ni za borbu za radnike", kazala je Krnjak. Dug Kamenskog dvostruko je veći od onog o kojemu je govorio direktor Antun Crlenjak, kazao je regionalni koordinator Sindikata tekstila Željko Šegina. Stečaju se nije protivio ni dosadašnji direktor Crlenjak, kazao je novinarima na izlasku iz zgrade suda Tonči Ravlić, odvjetnik britanske firme vjerovnika koja je podnijela zahtjev za stečaj zbog potraživanja od oko 95.000 eura. Radnice prekidaju štrajk, koji su započele još 29. rujna, ali će i danas održati mimohod od tvornice na Trgu Francuske Republike do Trga bana Jelačića.
ZADAR - Dogovorom Uprave i sindikata riješeni su problemi zadarskog Kemoplasta zbog kojih je prijetio i opći štrajk - isplaćene su tri zaostale plaće 49-orici radnika, dijelu radnika kojima je istekao otkazni rok isplaćene su i otpremnine, a jučer je nakon tromjesečne stanke ponovno pokrenuta proizvodnja, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare predstavnika Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske i Uprave tvrtke Kemoplast. Zbog gospodarske krize smanjen je opseg posla, pa će u Kemoplastu ostati zaposleno 30 radnika, dok je njih 19 pristalo na sporazumni otkaz uz otpremnine. Time je nakon najave općeg štrajka i višemjesečnih pregovora Uprave i sindikata uspješno riješena kriza u Kemoplastu, kazao je predsjednik sindikata Ivan Tomac koji je uvjeren da će Kemoplast s vremenom ponovno zapošljavati nove radnike.
ZAGREB - Vodeći poslovni ljudi u Hrvatskoj i dalje su najpesimističniji u srednjoj Europi, njih 57 posto smatra da će se ekonomsko stanje u zemlji u narednih šest mjeseci pogoršati, no istodobno ih 17 posto vjeruje da će se uvjeti poslovanja u Hrvatskoj poboljšati, dok prije samo godinu dana niti jedan ispitanik nije očekivao poboljšanje, pokazalo je istraživanja konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte Pokazatelj stavova u poslovnom sektoru. Poslovni ljudi diljem srednje Europe ostaju oprezni, ali njihov optimizam u vezi ekonomskog oporavka regije kontinuirano raste, dok hrvatski direktori i dalje predvode u pesimizmu u vezi ekonomske perspektive, govore rezultati tog istraživanje provedenog za drugi kvartal ove godine na uzorku od 200 direktora u najvećim tvrtkama iz šest zemalja srednje Europe (Hrvatska, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska i Rumunjska). Zanimljivo je da je stav direktora u vezi financijskih perspektiva njihovih tvrtki daleko pozitivniji od viđenja ekonomske perspektive u zemlji gdje njihova tvrtka posluje. Taj trend najuočljiviji je upravo u Hrvatskoj, gdje 40 posto direktora smatra da su perspektive njihove tvrtke pozitivne. Svega 13 posto izrazilo je negativan stav o tom pitanju.
ZAGREB - Zagreb je u rujnu ove godine posjetilo 10 posto više turista nego u istom mjesecu prošle godine, dok je noćenja bilo 13 posto više, što je pridonijelo da Zagreb i na godišnjoj odnosno razini devet mjeseci 'upiše' poraste i dolazaka i noćenja i to od 3 i 1 posto, pokazuju prvi podaci Hrvatske turističke zajednice. Takve poraste Zagreb je u rujnu ostvario s 71,1 tisućom turističkih dolazaka i 122 tisuće noćenja, a u devet mjeseci s 467,1 tisućom dolazaka i 807,6 tisuća noćenja. Strani su turisti pritom u Zagrebu bili u većini. U rujnu ih je u Zagrebu boravilo 58 tisuća ostvarivši 97,5 tisuća noćenja, što su porasti od 11 i 14 posto u odnosu na lanjski rujan. U devet mjeseci pak Zagreb je posjetilo ukupno 365,1 tisuća stranih turista ili 5 posto više nego u istim lanjskim mjesecima, a isto je postotak rasta ostvaren i s njihovih 624,1 tisućom noćenja.
ZAGREB - Pod utjecajem klizanja cijena dionica na svjetskim burzama, danas je i na Zagrebačkoj burzi prevladalo negativno raspoloženje među ulagačima, pri čemu su indeksi pali ispod psihološki važnih granica od 1.900 i 1.000 bodova po prvi put od 23. rujna. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u minusu 0,37 posto na 1.899 bodova. Crobex10 oslabio je 0,19 posto, na 999 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 5,5 milijuna kuna, što je otprilike 2,3 milijuna više nego jučer u to doba. Dionicom HT-a do podneva je ostvareno 3,1 milijuna kuna prometa. Cijena joj je ojačala 0,29 posto, na 270,3 kune. Slijed povlaštena dionica Adrisa, kojom je zabilježeno 508.000 kuna prometa, uz pad cijene za 0,8 posto, na 270 kuna.
ZAGREB - Kuna ja ne današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,03 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaje eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,315986 kuna. Na vrijednosti su prema kuni danas dobile i ostale promatrane inozemne valute. Tečaj američkog dolara povećan je za 1,05 posto, švicarskog franka za 0,55 posto te britanske funte za 0,33 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,298751 kunu, franka 5,476037 kuna i funte 8,387968 kuna.