ZAGREB - Za veći dio trgovačkih društava od posebnog državnog interesa trebalo bi pripremiti planove privatizacije i povlačenja upliva države iz njihovih upravljačkih struktura, ističe Anto Baje u najnovijem aktualnom osvrtu Instituta za javne financije koje se bavi izvješćem o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa. To je izvješće u proceduri Sabora koji će po prvi put u svojoj povijesti raspravljati o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa. Izvješće sadrži analizu poslovanja 69 društava, od čega je u 21 poduzeću država većinski vlasnik. Riječ je o društvima koja su u 2009. zapošljavala 110.504 djelatnika, stvaraju rashode od 76,8 milijardi kuna i prihode od 74,1 milijardu kuna te su u 2009. ostvarila neto gubitak (nakon oporezivanja) od 3,5 milijardi kuna. Pritom je 28 poduzeća ostvarilo dobit prije oporezivanja od jednu milijardu kuna, a 41 gubitak nakon oporezivanja u iznosu 4,5 milijardi kuna. "Pregled društava ukazuje da se utjecaj države (kroz vlasništvo pa i upravljanje) održao unatoč svim privatizacijama u posljednjih dvadeset godina", ističe Bajo. Smatra i da se izvješće može okarakterizirati kao preliminarna kreditna analiza koja ukazuje da značajan dio društava ima strukturne probleme. Drži i da su rezultati izvješća odlična prigoda Vladi da se jasno odredi o statusu većine društava u kojima država ima udio manji od 25 posto, ali i društava koja su neovisno o veličini udjela države teret državnom proračunu i poreznim obveznicima.
ZAGREB - Svjetska autoindustrija i njihovi dobavljači očekuje rast prodaje, a Hrvatska i dalje čeka na oporavak, pokazuje danas objavljeno istraživanje konzultantske kuće A.T. Kearney i kompanije za poslovna istraživanja u automobilskoj industriji SupplierBusiness. Istraživanje pod nazivom Globalni autobarometar pokazuje da za razliku od 15 posto ispitanika koji su u prosincu prošle godine očekivali rast prodaje, ove godine rast očekuje oko 60 posto lidera automobilske industrije. Od 220 predstavnika globalne automobilske industrije koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, njih 64 posto u Europi očekuje rast prodaje, u Americi 92 posto, a u Aziji 94 posto. Hrvatske tvrtke ne vide pozitivne pomake u povećanju narudžbi, no Hrvatska mora iskoristiti oporavak i pokrenuti posustalu industriju automobilskih dijelova prema tržištima koja već izlaze iz gospodarske krize od kojih su nam najbliže zemlje zapadne Europe, objašnjava potpredsjednik konzultantske kuće A.T. Kearney Branko Žibret.
ZAGREB - Turistička zajednica Sv. Filipa i Jakova treću je godinu zaredom dobila priznanje "Zlatna statua MasterCard" za poseban doprinos kulturnom turizmu u sklopu kulturno-turističkog projekta "Brod knjižara-Brod kulture 2010", objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare organizatora tog projekta i kompanije MasterCard Europe. "Brod knjižara" Jadranom je ovog ljeta četvrtu godinu za redom od 31. srpnja do 14. kolovoza plovio i zastao u 15 mjesta na obali i otocima od Krka do Makarske promičući kulturu čitanja knjiga i hrvatsku pisanu riječ. S obzirom da je TZ Sv. Filipa i Jakova to priznanje dobila treći put ostaje joj u trajno vlasništvo, što je veliki uspjeh, istaknula je direktorica te TZ Klara Eškinja Glavan. Direktor projekta "Brod knjižara" Igor Gerenčer najavio je da će s obzirom na dobar odaziv lokalnog stanovništva i turista Brod ploviti i iduće godine, možda i više dana nego ove, te da će uz domaće ponovo ugostiti i strane književnike.
PULA - Prvi međunarodnom sajmu proizvođača i distributera brodske opreme "Pula Boat Fair", koji je danas svečano otvoren na pulskom parkiralištu "Karolina", okupio je 91 izlagača iz 19 zemalja svijeta s više od 200 brendova. Riječ je o najvećem sajmu brodske opreme u regiji, na kojem će se do petka posjetiteljima predstaviti proizvođači i zastupnici hrvatskih i svjetskih marki brodske opreme.
ZAGREB - U organizaciji Udruženja obrtnika grada Zagreba na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića od 21. do 24. listopada predstavit će se 16 obrtnika, proizvođača suvenira, najavili su organizatori manifestacije na današnjoj konferenciji za novinare. Kako je istaknula predsjednica Odbora proizvođača suvenira Nina Jecić, cilj manifestacije je promovirati i potaknuti domaću proizvodnju suvenira te pokazati građanima Zagreba ali i turistima što proizvođači suvenira rade i nude. Riječ je o rukotvorinama kao što su licitari, svijeće, drvene igračke, keramika itd.
ZAGREB - Iako su nešto više od po 65 posto od ukupnih 8,69 milijuna turističkih dolazaka i 48,22 milijuna noćenja u Hrvatskoj u osam mjeseci ove godine ostvarili individualni turisti, oni koji su došli i noćili organizirano ostvarili su veće poraste u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Individualno je u Hrvatsku u osam mjeseci ove godine došlo 5,66 milijuna turista ostvarivši 31,68 milijuna noćenja, što je 1,5 odnosno 1,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Turista koji su pak došli organizirano, posredstvom agencija ili drugih organizatora putovanja, bilo je 5,9 posto više nego u lanjskih osam mjeseci ili njih 3,03 milijuna. Sličan porast od 5,6 posto 'organizirani' su zabilježili i sa 16,53 milijuna noćenja.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi i danas se trgovanje odvija vrlo usporeno tako da je do podneva ostvareno svega 247 transakcija, a milijunski promet jedino dionicom Atlantic grupe. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u minusu 0,59 posto na 1.892 boda, a Crobex10 0,44 posto, na 997 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 3,9 milijuna kuna i bio je otprilike na istoj razini kao i jučer u ovo doba. Najlikvidnija je zasad dionica Atlantic grupe, kojom je u jednoj transakciji ostvareno 1,4 milijuna kuna prometa, Cijena joj je pritom ojačala 0,62 posto, na 808 kuna. Slijedi dionica HT-a, s prometom od 908.000 kuna i blagim padom cijene, za 0,1 posto. Nešto više trguje se još jedino dionicama Petrokemije, Čakovečkih mlinova i Jadranskog naftovoda, kojima je do podneva ostvareno nešto više od 300.000 kuna prometa. Pritom je dionica Petrokemije ojačala 3,65 posto, dok je dionica Čakovečkih mlinova pojeftinila 0,5 posto, a Jadranskog naftovoda stagnirala na 2.700 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,11 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,334838 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i švicarski franak i to za 0,33 posto, pa tečaj franka iznosi 5,493438 kuna. Istodobno je vrijednost američkog dolara pala za 0,23 posto, na 5,262853 kune, a pala je i vrijednost britanske funte, za 0,61 posto, na 8,328418 kuna.