O knjizi i početcima hrvatske diplomacije govorili su predsjednik Hrvatskoga diplomatskog kluba Sergej Morsan, urednik knjige Đuro Vidmarović profesor na hrvatskim studijama Marin Mihanović i biši hrvatski diplomat Stjepan Šulek, a u ime Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija objavljivanje knjige pozdravio je veleposlanik Aleksandar Heina.
Dijelove teksta iz knjige čitao je dramski umjetnik Vinko Kraljević.
Napomenuvši kako je diplomacija umijeće vođenja dijaloga i s neistomišljenicima, Morsan je istaknuo kako su u knjizi objavljeni osobni dojmovi i sjećanja prvih hrvatskih diplomata koji su djelovali u razdoblju slavne hrvatske povijesti.
"U knjizi nisu objavljeni ni memoari ni dokumenti", rekao je Vidmarović, dodavši kako je riječ o diplomatskoj građi neophodnoj za pisanje hrvatske povijesti.
Po Mihanovićevim riječima prvi su se hrvatski diplomati spretno snalazili u različitim situacijama te mudro i pametno služili svojoj domovini. "Strpljivo su podnosili i različita poniženja", rekao je, dodavši kako su bili uzoran primjer rodoljublja i ljubavi prema svojoj zemlji. Ocijenio je da su prvi hrvatski diplomati još u ranom razdoblju utemeljili gospodarsku diplomaciju.
Šulek je ocijenio kako je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u projekt stvaranja hrvatske države znao uključiti i Hrvate koji su bili u službi jugoslavenske diplomacije te dodao kako nisu u pravu oni koji danas tvrde da je Hrvatska bila devedesetih godina u izolaciji. "Mi smo tada bili suočeni s diplomacijom zemalja koje su bile na strani agresora", rekao je Šulek.
"Hrvatska diplomacija je stasala u vrijeme ugroze državnoga integriteta i života ljudi", rekao je Heina te dodao kako je Hrvatska od prvih početaka stvaranja diplomacije prešla put do članice NATO saveza, a sad se nalazi pred vratima Europske unije.
U knjizi "Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Republike Hrvatske - prvo desetljeće - knjiga druga" (316 str.) objavljena su sjećanja i dojmovi hrvatskih diplomata Josipa Pavešića, Aleksandra Šolca, Božidara Gagre, Frane Krnića, Želimira Urbana, Vesne Giradi-Jurkić, Branimira Strenje, Mladena Iblera i Gjure Deželića.
Knjigu je u sklopu biblioteke međunarodni odnosi objavio zagrebački Nakladnik Mate, a prvu je knjigu taj izdavač objavio 2008.