FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Predstavljene nove knjige Naklade Pavičić

ZAGREB, 27. listopada 2010. (Hina) - Knjiga nedavno preminula hrvatskog historiografa Hrvoja Matkovića "Između Mačeka i Pavelića - politički portret Davida Sinčića", prvi hrvatski prijevod "Komunističkoga manifesta" Karla Marxa i Friedricha Engelsa, dopunjeno izdanje knjige "Suvremeni hrvatski grafiti" Stipe Botice i studenata te memoarski zapisi Josipa Pavičića "Ako smo šutjeli, što je ovo? - Dnevnik 1973./1974./1975." predstavljene su danas u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu.

O knjigama su govorili povjesničar Jospi Miškulin, urednik i autor Josip Pavičić te profesor Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Stipe Botica.

Miškulin je ocijenio kako je profesor Matković svojim istraživanjima otvorio ali i zatvorio neke od najvažnijih područja hrvatske povijesti, a posebice ona u razdoblju između dva rata. "Važne su njegove sinteze o Svetozaru Pribićeviću, HSS-u, NDH i jugoslavenskim državama", rekao je, dodavši kako Matkovićevo djelo spada u sam vrh hrvatske historiografije.

Knjiga "Između Mačeka i Pavelića" svojevrsna je povijest hrvatskoga naroda u drugoj polovici 20. stoljeća, napomenuo je, dodavši kako u njoj, uz ino, objašnjava i odnos vlasti NDH prema srpskom stanovništvu.

Ocijenio je kako je knjiga svojevrsna povijest običnoga hrvatskog rodoljuba. "Sinčić je kao i Matković poznavao ključne osobine obaju jugoslavenskih projekata 20. stoljeća, koji su se uvijek očitovali kao velikosrpska dominacija nad drugim narodima", rekao je Miškulin.

Obajvili smo "Komunistički manifest" kao povijesni spis prvi put na hrvatskom jeziku, napomenuo je Pavičić dodavši kako su sljedbenici te knjižice protresli 20. stoljeće, a njihovi se odjeci još i danas osjećaju.

Govoreći o svojoj knjizi "Ako smo šutjeli, što je ovo? - Dnevnik 1973./1974./1975.", Pavičić je napomenuo kako je zabilješke objavio da bi se moglo vidjeti kako se u razdoblju "hrvatske šutnje", odnosno nakon pada Hrvatskog proljeća pisalo i što se događalo u kulturi i društvu. Najavio je izlazak i treće knjige dnevničkih bilješki, što ih je vodio 1976., 1977., i 1978. pod naslovom "Kraj novina", a s naglaskom na događaje oko zabrane izlaska zagrebačkoga tjednika "Vjesnik u srijedu".

Profesor Botica je istaknuo kako je u prvom dijelu knjige "Suvremeni hrvatski grafiti" objavljen izbor hrvatskih grafita iz devedesetih, a u drugom su grafiti ispisani u ovom desetljeću. Svaki objavljeni grafit ima ime prikupljača, mjesto i vrijeme ispisivanja te eventualno vrijeme nestanka, napomenuo je dodavši kako se hrvatski grafitari tematski bave pitanjem života, beznađem, seksom, politikom i ljubavi. Istaknuo je kako je u knjigu uvršteno 1336 od prikupljenih šest tisuća grafita.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙