POSLOVNI PREGLED BROJ 504

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

Vukelić o poslovnoj 2006. te planovima za 2007. godinu

U 2007. predstoji najveći i najteži gospodarski zadatak za ovu Vladu - rješavanje problema brodogradnje, kako bi ona, kaže Vukelić, "stala na svoje noge i prestala poslovati s gubicima". Početak pak realizacije dugo najavljivanog projekta "izvozne ofenzive" najavio je za kraj siječnja 2007. Ta će strategija, osim pripreme tvrtki kako bi uspješnije poslove na zahtjevnijim inozemnim tržištima, okrenuta i povećanju konkurentnosti na domaćem tržištu te povećanju proizvodnje, bez čega, ističe Vukelić, nije moguće povećavati izvoz.

Posebice se to odnosi na gospodarske sektore koji imaju potencijala za uključivanje na svjetsko tržište, poput drvne i tekstilne industriji, ili primjerice tvrtki koje surađuju s autoindustrijom, rekao je. Osvrnuvši se na rad ministarstva i Vlade na gospodarskom planu u 2006., Vukelić je istaknuo kako je konačno započeto rješavanje jednog od najproblematičnijih sektora - crne metalurgije i to nedavnom privatizacijom Željezare Split. Uz privatizaciju Valjaonice cijevi Sisak koje je u tijeku, početkom iduće godine novog bi vlasnika mogla dobiti i šibenska Tvornica lakih metala (TLM), najavio je.

Ocijenio je da je ovo vrlo dobar trenutak za crnu metalurgiju, s obzirom na dobar trend u svijetu, koji je, kaže, vidljivi i kroz značajan interes ulagača na hrvatske tvrtke iz tog sektora.

Najznačajnijim projektom s područja energetike, Vukelić je označio puštanje u rad plinovoda Pula-Karlovac, te je dodao da o aktivnostima na poboljšanju poduzetničke klime najbolje govore dobre ocjene poduzetnika o radu Vlade u ovoj godini.

HFP: za Valjaonicu cijevi Sisak dvije, ali ni jedna valjana ponuda

Početna cijena za VCS iznosila je 101,26 milijuna kuna, a zagrebački je C.I.O.S. ponudio jednu kunu. Kako prvi uvjet iz natječaja (cijena) nije ispunjen, nije potrebno niti provjeravati ostale elemente ponude, konstatirao je pritom potpredsjednik HFP-a za prodaju Ivan Gotovac.

Njemački Rohrwerk Maxhutte je pak ponudio formiranje novog pravnog subjekata u koji bi se prenio dio imovine i radnika VCS-a, dok bi postojeća tvrtka s ostatkom imovine i zaposlenih ostala u vlasništvu države. Tako predložena struktura preuzimanja VSC-a u potpunosti odudara od objavljenog natječaja, konstatirao je Gotovac.

Njemačka je tvrtka u svojoj ponudi navela i kako su tijekom dubinskog snimanja sisačke željezare imali nedostatan uvid u dokumente o poslovanju i imovini tvrtke, zbog čega nemaju nikakva jamstva da je stanje u tvrtki, kao i u njenom vlasništvu onakvo kakvim je prikazano. Ponudbenu dokumentaciju za VCS otkupilo je šest tvrtki, a osim dviju koje su podnijele ponude, HFP je kontaktirala i londonska kompanija Caparo, koja je u dopisu ustvrdila da su u provedenom due dilligenceu "utvrđena određena ograničenja u proizvodnom programu, tj. opremi" VCS-a te da u takvim uvjetima ne mogu podnijeti ponudu bez dodatnog dubinskog snimanja tvrtke. Ipak, napominju da su još uvijek zainteresirani za VCS.

Gotovac je broj otkupljenih dokumentacija ocijenio kao znak velikog interesa koji vlada za VCS-om. S obzirom na visoku cijenu (25 posto od nominalne vrijednosti 100-postotnog vlasničkog udjela) i velika ulaganja koja su nužna, nije niti bilo za očekivati da će VCS biti prodan u ovom krugu, kazao je Gotovac i najavio da će vjerojatno uskoro biti pripremljen natječaj za prodaju pod posebnim uvjetima.

HFP objavio natječaj za prodaju Vupika

Za ponuđenu 849.541 dionicu početna cijena u ovom natječaju iznosi 237.871.480 kuna, a rok za dostavljanje ponuda istječe 29. siječnja 2007. godine u 14 sati. To je drugi natječaj za prodaju državnog udjela u Vupiku, jer na takozvani 'nulti' natječaj, odnosno natječaj na kojem su dionice bile ponuđene po nominalnoj vrijednosti, a koji je bio objavljen u srpnju ove godine, nije pristigla niti jedna ponuda.

Hrvatska je Vlada sredinom prosinca ovlastila HFP da raspiše novi natječaj za prodaju Vupika, a prema danas objavljenom natječaju od ponuđača se uz ostalo očekuje zadržavanje sjedišta Vupika u Vukovaru, kao i zadržavanje osnovne djelatnosti društva, odnosno proizvodnje, prerade i trgovine poljoprivrednim proizvodima te ostalim prehrambenim proizvodima. Ujedno, novi bi vlasnik trebao 943 zaposlenika Vupika zadržati najmanje tri godine od potpisivanja kupoprodajnog ugovora, odnosno eventualni višak zaposlenika zbrinuti sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru, a kolektivni bi ugovor morao preuzeti u potpunosti.

Ponude moraju sadržavati i petogodišnji poslovni plan, kao i i program ulaganja sukladan važećoj prostorno-urbanističkoj dokumentaciji (tehnička struktura ulaganja i dinamika izvršenja, iznos potrebnih financijskih sredstava, izvor financiranja i način ulaganja, uvođenje novih usluga, know-how, itd.). Također, u ponudi mora biti i program podmirenja obveza Vupika, koje su krajem rujna iznosile više od 292 milijuna kuna.

Vlada u 2006.

Sam premijer Ivo Sanader na gospodarskom planu među važnijim postignućima svoje Vlade izdvaja rast izvoza, smanjenje nezaposlenosti, te javnu ponudu dionica Ine. Vlada je ove godine prodala i preostali državni udio u Plivi, a među infrastrukturnim projektima izdvaja se završetak prve faze plinofikacije, odnosno izgradnja plinovoda Pula-Karlovac.

2006., treću godinu mandata Vlade premijera Ive Sanadera obilježila je i promjena odluke o zaštićenom ekološko-ribolovnom području (ZERP) po kojoj će puna primjena ZERP-a uključujući i zemlje članice EU početi najkasnije od 1. siječnja 2008. Unatoč intenzivnim razgovorima da se ta odluka donese konsenzusom, Hrvatski sabor Vladin je prijedlog ipak prihvatio većinom glasova.

U odnosima s međunarodnim financijskim institucijama izdvaja se nova faza odnosa s MMF-om, te nakon zaključenja stand by aranžmana sredinom studenoga nastavak suradnje temeljem redovnih konzultacija u okviru članka IV. Statuta MMF-a, a nakon pet godina iste ocjene kreditnog rejtinga. Tako je svjetska bonitetna kuća Dun & Bradstreet u ovoj godini tri puta poboljšala rejting pa Hrvatska 2006. završava s rejtingom DB3d čime je po prvi put svrstana među zemlje s blagim rizikom za ulagače.

Tijekom ove godine Hrvatska je otvorila pet poglavlja u pregovorima s EU, od čega su dva privremeno i zatvorena (Znanost i istraživanje i Obrazovanje i kultura). Hrvatskoj je sa summita NATO-a krajem studenoga najavljeno da u proljeće 2008. može očekivati pozivnicu za članstvo, a u drugoj polovici prosinca s osam zemalja jugoistočne Europe i UNMIK-om s Kosova potpisala je novi Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA).

Odnose s Haaškim sudom obilježio je zahtjev Vlade za statusom prijatelja suda u predmetima Gotovina, Čermak i Markač te predmetu Prlić i ostali, ali su to odbila i raspravna vijeća, a sredinom prosinca i Žalbeno vijeće Haaškog suda. Rad Vlade u ovoj je godini obilježilo i nekoliko afera kao što su primjerice slučajevi Verona ili Brdosplit, Vladu je napustio i jedan koalicijski partner - DC čija je čelnica Vesna Škare Ožbolt u veljači smijenjena s dužnosti ministrice pravosuđa, a novim je članom Vlade postala Ana Lovrin.

Statistički podatci pokazuju da je Vlada u 2006. održala 70-ak sjednica, od kojih pet izvan Banskih dvora - u Bjelovaru, Zadru, Koprivnici, Sisku i Poreču, a po prvi put zasjedala je i u drugoj državi. Naime, u siječnju je u Budimpešti održala zajedničku sjednicu s mađarskom Vladom. Premijer i ministri na sjednicama su proveli ukupno oko 60-ak sati tijekom kojih su 'pretresli' više od 1600 točaka dnevnog reda, donijeli oko 2100 akata, razmotrili oko 120 strateških i analitičkih materijala, te informacija.

Članovi Vlade odgovorili su i na 131 zastupničko pitanje, a Hrvatski sabor je na prijedlog Vlade donio 90 zakona. Vlada mu je uputila i 34 zakona vezana za usklađivanje sa zakonodavstvom EU, od čega je 26 donijeto, a sedam je još u fazi donošenja.

U izbornu 2007. Vlada premijera Sanadera ulazi s prosječnom ocjenom 3,32 koju su joj dali gospodarstvenici, a sam premijer i s titulom političara godine u izboru novinara, urednika i direktora najznačajnijih medijskih kuća u Hrvatskoj. Redovne parlamentarne izbore premijer najavljuje za studeni 2007.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

Hrvatska: nastavak rasta građevinskih radova

To je petnaesti mjesec zaredom u kojem se bilježi rast fizičkog obujma građevinskih radova. Građevinski radovi u prvih deset mjeseci ove godine bilježe rast od 10,1 posto u odnosu na razdoblje od siječnja do kraja listopada prošle godine.

CROLEI indeks: nastavak gospodarskog rasta i u 2007.

Difuzni indeks, kao udio komponenti indeksa koje su iskazale porast u promatranom mjesecu, iznosio je oko 73 posto. Najnoviji porast vrijednosti CROLEI indeksa, zajedno s porastima indeksa u proteklom razdoblju, najavljuje nastavak gospodarskog rasta u razdoblju do sredine drugog tromjesečja 2007. Na osnovi vrijednosti difuznog indeksa iz proteklih mjeseci, može se očekivati da će predviđena gospodarska aktivnost najvjerojatnije biti umjereno ubrzana, procjenjuju u Ministarstvu.

Komponente koje su u listopadu svojim porastom pridonijele porastu vrijednosti CROLEI indeksa su: nominalna neto plaća po zaposlenome, zaposleni s evidencije u tijeku mjeseca, uvoz strojeva i transportnih uređaja, nekonsolidirani prihodi državnoga, županijskih i općinskih proračuna, realni promet u trgovini na malo, ukupna likvidna sredstva, kunski štedni i oročeni depoziti poslovnih banaka i devizne rezerve poslovnih banaka na oročene depozite s otkaznim rokom.

CROLEI (Croatian Leading Economic Indicator) na temelju tekućih kretanja vremenskih serija realnog, financijskog, fiskalnog i vanjskog sektora predviđa buduće kretanje industrijske proizvodnje. Indeks je izrađen u suradnji Ekonomskog instituta Zagreb te Ministarstva financija i objavljuje se svaki mjesec u "Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija" od studenog 1995. godine.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

U PSŠ sklopljeno više od 294.000 ugovora o stambenoj štednji

Prva stambena štedionica je samo tijekom 2006. sklopila novih 34.000 ugovora o štednji, od čega je od sredine listopada kada je započela humanitarna akcija "Adresa za novi početak" sklopljeno 9.000 ugovora o štednji. "Adresa za novi početak" je humanitarne akcije kojom PSŠ i njezini klijenti izdvajanjem dijela sredstava od naknade za potpisivanje ugovora o stambenoj štednji, pomažu u osiguravanju početnih životnih uvjeta štićenicima dječjih domova, koji s navršenih 18 godina napuštaju domove za nezbrinutu djecu i započinju samostalni život.

Akcija traje do kraja siječnja kada će PSŠ Dječjem domu Zagreb donirati potpuno opremljen stan u zagrebačkom naselju Špansko, površine 75 četvorna metra, čime se osiguravaju uvjeti za boravak do četvero štićenika.

Hanfa: imovina mirovinskih fondova gotovo 16 milijardi kuna

Istovremeno je neto imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) povećana za 8,39 posto te je krajem prošlog mjeseca iznosila više od 344,5 milijuna kuna. Devet aktivnih zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF) je pak krajem studenog upravljalo s neto imovinom od 50,2 milijuna kuna, što znači da je ukupna neto imovina svih mirovinskih fondova na kraju studenog gotovo dosegnula iznos od 15,9 milijardi kuna.

Prvo mjesto po vrijednosti neto imovine među OMF-ovima i dalje drži AZ OMF, i to s više od 6,3 milijarde kuna pod upravljanjem, odnosno 40,76 postotnim udjelom u ukupnoj imovini OMF-ova na kraju studenog. Taj fond drži i najveći udio, 38,28 posto, odnosno broji 503.974 osiguranika od ukupno 1,31 milijuna osiguranika koliko ih je krajem studenog bilo u drugom mirovinskom stupu.

Slijedi Raiffesen OMF, čija je imovina iznosila 4,86 milijardi kuna, odnosno 31,38 posto od ukupne imovine, a koji je okupljao 432.203 člana (32,83 posto). Imovina PBZ/Croatia osiguranje OMF-a je pak krajem studenog iznosila 2,63 milijarde kuna ili 16,99 posto u ukupnoj imovini OMF-a, a u taj je fond bilo učlanjeno 222.182 člana (16,88 posto). Erste Plavi OMF je pak krajem prošlog mjeseca upravljao sa 1,68 milijardi kuna imovine (10,87 posto), a u njega je bilo učlanjeno 158.143 osiguranika (12,01 posto).

U segmentu ODMF-ova je pak krajem studenog na prvom mjestu bio Raiffeisen fond, s imovinom u iznosu od 185,38 milijuna kuna ili 53,81 posto ukupne imovine ODMF-ova, te 24.717 članova, što čini 35,02 posto od ukupno 70.582 osiguranika u trećem mirovinskom stupu. Slijedi AZ profit fond, koji je upravljao sa 26,94 posto ili 92,8 milijuna kuna imovine, te je brojao 24.244 ili 34,35 posto članova.

Fond Croatia osiguranja je krajem studenog imao 9.867 članova (13,98 posto), te imovinu u iznosu od gotovo 26,5 milijun kuna (7,69 posto), dok je AZ benefit fond okupljao 5.221 člana (7,4 posto) i upravljao sa 26,6 milijuna kuna imovine (7,72 posto). Erste Plavi Expert i Protect fondovi pak krajem studenog bilježe 2,75, odnosno 1,09 postotni udio u ukupnoj imovini (9,4 milijuna, odnosno 3,7 milijuna kuna), pri čemu je Expert fond imao 4.973 (7,05 posto) članova, a Protect njih 1.560 (2,21 posto).

Hanfa poništila transakcije dionicama Hidroelektre Niskogradnje

Hanfa podsjeća da je isti dan, 26. listopada započela i postupak nadzora nad tim trgovanjem, a kao razloge tomu navodi iznos transakcije od 39 milijuna kuna, činjenicu da je riječ o više od 20 posto vrijednosti temeljnog kapitala Hidroelektre, pad cijene dionica od 43 posto, te činjenice da su sve transakcije, to jest kupnju i prodaju, izvršili brokeri istog brokerskoj društva. Iz Hanfe podsjećaju i da je 26. listopada utvrdila da zbog prodaje po nižoj cijeni prijeti šteta od oko 26 milijuna kuna, te da je odmah Središnjoj depozitarnoj agenciji naložila da privremeno obustavi prijenos vlasništva nad dionicama.

Hanfa je utvrdila sumnju u nezakonitost transakcije. Sumnja se odnosila na način izdavanja naloga za prodaju dionica, odnosno u činjenici da je cjelokupan postupak izlaganja naloga, višestruke promjene naloga te zaprimanje naloga za kupnju dionica trajao samo nekoliko minuta, a uzrokovao je pad cijene dionica od čak 43 posto, navodi se u obrazloženju rješenja koje je Uprava Hanfa-e donijela na sjednici krajem prošlog tjedna. Takav tijek događaja, smatra Hanfa, omogućio je kupcima objedinjenim zajedničkim nalogom brokerskog društva, kupnju cijelog ponuđenog paketa dionica po cijeni od oko 300 kuna po dionici, umjesto po višoj cijeni. Prema stavu agencije, na manipuliranje cijenom ukazuju elementi obavljanja transakcije.

Hanfa: odobrenje za izdavanje dionica Sunčanom Hvaru, a obveznica Optima Telekomu

Turistička tvrtka Sunčani Hvar namjerava privatnom ponudom dionica povećati temeljni kapital sa 531,09 na 619,61 milijuna kuna, odnosno za nešto više od 88,5 milijuna kuna i to izdavanjem 885.161 redovne dionice nominalne vrijednosti 100 kuna. Pravo na upis dionica imaju isključivo dioničari Sunčanog Hvara, koji su to bili 21. prosinca, kad je Hanfa i odobrila prospekt.

Dioničari Sunčanog Hvara imali bi pravo na svakih šest dionica koje imaju upisati jednu novu dionicu, a to bi pravo mogli ostvariti u roku 20 dana od dostave Hanfina rješenja Sunčanom Hvaru o odobrenju prospekta. Ako nakon toga prvog kruga ostane neupisanih dionica, u drugom krugu, koji traje sedam dana, mogu sudjelovati dioničari koji su u prvom krugu upisa izrazili želju da sudjeluju i u drugom krugu. U tom bi krugu ostvarili pravo na upis razmjerno broju dionica koje su upisali i uplatili u prvom krugu, a ako i nakon toga roka ostane neupisanih dionica u trećem bi krugu pravo na upis i uplatu imao dioničar koji je upisao i uplatio najveći broj dionica. Rok za treći krug upisa bio bi tri dana nakon proteka drugog kruga. Kako se navodi u obrazloženju Hanfa-ina rješenja, izdanje bi se smatralo uspješnim ako bude upisano i uplaćeno 90 posto dionica koje se namjeravaju izdati, odnosno 796.645 novih dionica.

Prema podatcima iz devetomjesečnog financijskog izvješća objavljenog na Varaždinskoj burzi, najveći pojedinačni dioničar Sunčanog Hvara je tvrtka Orco Propery Group s udjelom 47,48 posto, Hrvatski fond za privatizaciju ima 21,28 posto dionica, a Agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 16,18 posto.

Iz Sunčanog Hvara su prije otprilike mjesec dana izvijestili da je ta tvrtka u devet mjeseci ove godine ostvarila ukupni prihodi od 74 milijuna kuna, što je 16,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te da je to povećanje ostvareno unatoč smanjenju smještajnih kapaciteta u 2006. za oko 20 posto zbog radova na rekonstrukcijama hotela. U devetomjesečnom je razdoblju ostvaren gubitak nakon oporezivanja u iznosu 9,8 milijuna kuna, što je, kako su naveli iz Sunčanog Hvara, u skladu s očekivanjima i prouzročen je ulaganjima u transformacijski proces društva.

Hanfa je na sjednici održanoj krajem prošlog tjedna fiksnom telefonskom operateru, tvrtki Optima Telekom, odobrila prospekt za izdavanju 250 milijuna kuna obveznica, dospjeća 2014. godine. Agenti izdanja su Zagrebačka banka i tvrtka Interkapital vrijednosni papiri.

HNB objavio Odluku o upisu obveznih blagajničkih zapisa

Prema toj odluci, obračunsko razdoblje bio bi jedan mjesec, a dopuštena stopa rasta plasmana za siječanj bila bi jedan posto, te bi se svaki idući mjesec povećavala za jedan postotni bod. Na iznose plasmana koji prijeđu tu dopuštenu stopu rasta banke bi bile obvezne upisati blagajničke zapise po stopi od 50 posto.

Ti obvezni blagajnički zapisi upisivali bi se 20-tog dana u mjesecu za prethodni mjesec i izdavali bi se s rokom dospjeća do godinu dana (360 dana). "HNB neće otkupljivati obvezne blagajničke zapise iz ove odluke prije njihova dospjeća, a banka koja ih je upisala ne može ih prije njihova dospjeća prodati drugoj osobi", navodi se uz ostalo u odluci.

Odluka o upisu obveznih blagajničkih zapisa počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2007. i odnosi se na banke osnovane u Hrvatskoj i podružnice stranih banaka u Hrvatskoj (ne odnosi se na stambene štedionice i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak). Središnja je banka prošli tjedan najavila tu odluku i kao njenu svrhu navela destimulaciju porasta plasmana banaka koji je ove godine iznosio 23,5 posto.

Iz HNB-a su uvođenje takvih 'šok' mjera obrazložili nužnim za zaustavljanje ili bitno usporenje neodržive tendencije povećanja inozemnog duga i deficita tekućeg računa platne bilance i njihovog udjela u BDP-u. HNB je procijenila da će hrvatski inozemni dug na kraju ove godine iznositi 28,7 milijardi eura, što je za 12 posto više nego u godini prije, da će se udio vanjskog duga u BDP-u povećati sa prošlogodišnjih 82,5 posto na oko 85 posto u ovoj godini, dok će deficit tekućeg računa premašiti 8 posto BDP-a prema 6,4 posto u prošloj godini.

Hanfa: premija osiguravatelja u studenom povećana 8,7 posto

Od ukupnog iznosa bruto premija iz prvih jedanaest mjeseci ove godine na neživotna se osiguranja odnosilo 5,58 milijardi kuna, a životna 1,88 milijardi kuna. Najveći udio u ukupnom iznosu zaračunate bruto premije, 36,88 posto, ili 2,75 milijardi kuna, na kraju studenog imalo je Croatia osiguranje.

Ipak, udio najvećeg hrvatskog osiguravatelja u ukupnoj premiji je na kraju studenog lagano smanjen u odnosu na kraj listopada kada je imao udio od 37,49 posto. Slijede Euroherc, s ukupnom premijom od 850,5 milijuna kuna (i to samo u neživotnom osiguranju), što čini tržišni udio od 11,39 posto, te Allianz, koji je s premijom u iznosu od 772,1 milijun kuna u prvih jedanaest mjeseci zauzeo 10,34 posto hrvatskog osiguravateljskog tržišta.

Croatia osiguranje je u prvih jedanaest mjeseci držalo primat na tržištu neživotnih osiguranja, sa zaračunatom bruto premijom u iznosu od gotovo 2,5 milijarde kuna ili 44,63 posto ukupne premije u tom segmentu tržišta. Tome treba dodati i 57,11 milijuna kuna (1,02 postotni udio) premije Croatia zdravstvenog osiguranja. Slijede Euroherc čiji je udio u ovom segmentu tržišta iznosio 15,23 posto, te Jadransko osiguranje, sa 564,75 milijuna kuna premije ili 10,11 postotnim udjelom.

U životnom osiguranju pak prvo mjesto na kraju studenog zauzima Allianz s premijom u iznosu od 287 milijuna kuna i udjelom od 15,27 posto. Croatia osiguranje je s premijom u iznosu od gotovo 260 milijuna kuna i 13,83 postotnim udjelom zauzelo drugo mjesto, a na trećem je Grawe osiguranje, koje bilježi 216,48 milijuna kuna zaračunate bruto premije te udio na tržištu životnih osiguranja od 11,52 posto. Udio veći od 10 posto (10,11 posto) u ovom segmentu je na kraju studenog imalo i Merkur osiguranje, s premijom u iznosu od 189,7 milijuna kuna, dok je Zagreb osiguranje na petom mjestu, s premijom od 166,15 milijuna kuna te udjelom od 9,89 posto.

HNB intervenirala na deviznom tržištu otkupom 177 milijuna eura

To je trinaesta intervencija središnje banke u ovoj godini. U prethodnoj intervenciji krajem studenog HNB je od poslovnih banaka otkupila 112,9 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,338321 kuna za jedan euro, odnosno na tržište plasirala 828,5 milijuna kuna.

Imovina investicijskih fondova u jedanaest mjeseci povećana 67,2 posto

Najveću neto imovinu krajem studenog imali su mješoviti Raiffeisen balanced fond, i to u iznosu većem od 1,86 milijardi kuna, te kunski novčani fond ZB Plus, s imovinom većom od 1,44 milijarde kuna. Imovinu veću od milijardu kuna krajem studenog imali su još samo fondovi ZB Global (1,3 milijarde kuna) te PBZ Global (1,28 milijardi kuna).

Svih sedam fondova ZB Investa Zagrebačke banke na kraju studenog je upravljalo imovinom vrijednom 4,2 milijarde kuna. Ukupna imovina fondova ZB Investa smanjena je u odnosu na kraj listopada za 0,77 posto, odnosno 33 milijuna kuna. Neto imovina pet investicijskih fondova Raiffeisen Investa iznosila je pak krajem prošlog mjeseca 3,9 milijardi kuna te je prema prethodnom mjesecu povećana za 4,6 posto, tj. više od 174 milijuna kuna.

Imovinu veću od milijarde kuna na kraju studenog imali su još i otvoreni investicijski fondovi pod upravljanjem PBZ Investa Privredne banke Zagreb (PBZ) te Erste-investa Erste & Steiermaerkische Banke (ESB). Tako je imovina sedam fondova PBZ Investa iznosila 3,03 milijarde kuna, a četiriju fondova Erste-investa nešto više o 1,36 milijardi kuna. U odnosu na kraj listopada, imovina pod upravljanjem fondova PBZ-a povećana je do kraja studenog za 5,8 posto ili 166,45 milijuna kuna, dok fondovi ESB-a bilježe rast imovine pod upravljanjem za 2 posto ili 27,9 milijuna kuna.

4. TVRTKE

INA: Iz Uprave odlazi Geszti, na njegovo mjesto Bacs

Sandor Lendvai stupit će na dužnost člana Uprave Ine 1. siječnja 2007., a na to mjesto dolazi s mjesta višeg menadžera u Shellu. S 31. prosinca ove godine dužnosti dopredsjednika Uprave i izvršnog direktora Poslovne funkcije financija bit će razriješen Laszlo Geszti, a njegovu će dužnost od 1. siječnja 2007. preuzeti Zalan Bacs.

INA je danas izvijestila i o promjenama na čelu dviju njezinih tvrtaka kćeri, Maziva i Sinacoa. Tako je Skupština Maziva odlučila smanjiti broj članova Uprave s četiri na tri, te je dužnosti predsjednika Uprave Maziva razriješila Miroslava Sakača, a njegovu će dužnost od 1. siječnja 2007. preuzeti Dragan Pavić.

Skupština Sinacoa, također društva kćeri koje je u stopostotnom vlasništvu Ine, povećala je pak broj članova Uprave s jednog na tri člana. Skupština je razriješila dužnosti direktora društva Jozu Bazinu, te je za predsjednika Uprave imenovala Mladena Ivkovića, a za članove Uprave Milenka Filipovića i Željka Bagića koji će na te dužnosti stupiti 1. siječnja 2007.

Mladen Ivković dugogodišnji je zaposlenik Ine i na mjesto predsjednika Uprave Sinacoa dolazi s mjesta pomoćnika Inina izvršnog direktora trgovine na malo. Skupština je također razriješila dužnosti članove Nadzornog odbora Sinacoa Zvonka Brkića, Mladena Ivkovića, Mavru Popijača i Ratka Markovića, te za nove članove Nadzornog odbora imenovala Ivanku Čubelić, Darka Joničića i Miroslava Vidovića.

Luka Rijeka u 2006. očekuje dobit od oko dva milijuna kuna

Riječka Luka i ovu godinu nastavlja poslovati pozitivno, a nastavila je i s ulaganjima u modernizaciju osnovne i pretećih djelatnosti. Tako je tijekom 2006. u mobilnu mehanizaciju uloženo 1,6 milijuna eura, a nabavljeno je pet novih viličara nosivosti pet tona, jedan viličar nosivosti 20 tona i druga oprema. Kako navode iz Uprave, nastavlja se i modernizacija parkirališa kojima upravlja Luka, a ovaj tjedan završena je modernizacija parkirališta na Rivi Boduli.

5. UDRUGE

HUB: Odluka HNB-a na štetu gospodarskog razvoja

U zemlji u kojoj su izravna inozemna ulaganja mala, a drugi domaći, osim bankarskih, izvori financiranja zanemarivi, ograničiti rast plasmana banaka namijenjenih posrednom i neposrednom rastu gospodarske aktivnosti, znači stagnaciju cjelokupnog razvoja u Hrvatskoj, navodi se u priopćenju HUB-a.

Iz HUB-a napominju da najnovija odluka HNB-a još nije objavljen, te da ne znaju da li ta mjera "možda 'olakšava' ili ukida neke druge mjere" pa je u potpunosti ne mogu ni ocijeniti.

"Međutim, ukoliko je ovo samo dodatna u nizu administrativnih mjera, onda donošenjem novog nameta bankama u Hrvatskoj, HNB na najgori mogući način upućuje novogodišnju čestitku svima onima koji su se nadali većem gospodarskom rastu u 2007.", navode iz HUB-a i podsjećaju na jučerašnji govor predsjednika Stjepana Mesića da je potrebno raditi na "realnom gospodarskom rastu od 7 ili 8 posto".

Iz HUB-a naglašavaju i da nije u redu kao razlog mjerama HNB-a navoditi težnju smanjivanja vanjskog zaduživanja, a da se ne vodi računa o stvarnom generatoru tog zaduživanja. "Jer, ako banke u Hrvatskoj ne budu mogle osigurati izvore financiranja našim poduzećima, ta ista poduzeća će se izravno zaduživati kod banaka u inozemstvu i time dodatno opteretiti postojeće vanjsko zaduženje, kao i stvarati profit nekome drugome", ističu iz HUB-a i navode da će "ograničavanje, točnije otežavanje ostvarivanja dobiti domaćih banaka" značiti i manje uplate u državni proračun na ime poreza na dobit.

Iz HUB-a ističu da su banke samo posrednik, a ne stvarni generator vanjskog zaduživanja, da je "potražnja triju sektora - države, gospodarstva i stanovništva ono što de facto generira vanjsko zaduživanje". "Nažalost, svi smo svjesni, a u konačnici i sam guverner je to priznao, da monetarna politika više nema velikih opcija spriječiti negativne utjecaje na rast inozemnog duga i deficita bilance plaćanja, jer njezine mjere udaraju prvenstveno na bankovni sustav, a drugi čimbenici kreiranja ekonomske politike trebaju odigrati svoju ulogu za što se baš i ne primjećuje interes. Kada se tome pridoda činjenica da ulazimo u izbornu godinu, jasno je da se s fiskalne strane ne mogu očekivati dramatičniji koraci", kažu u HUB-u.

Izražavaju i uvjerenje da će se najnovija, kao i odluka o graničnoj obveznoj pričuvi "naći među propisima s vrlo ozbiljnim primjedbama poslovnog okruženja", te da će ih "specijalna jednica za Hitrorez staviti na popis za rezanje". "A u 2007. očekujemo i zakon o analizi učinka promjene propisa, koji bi trebao osigurati da se nikakav novi propis (zakon, podzakonski akt) više ne smije donijeti bez provedene analize prema smjernicama EU, tako da će se još prije donošenja kvantitativno utvrditi sve koristi i mane propisa, npr. kako granična obvezna pričuva zapravo povećava inozemni dug", zaključuje se u priopćenju HUB-a.

6. OSTALO

Otvorena dionica istarskog ipsilona Vodnjan-Pula

Puštanje u promet te dionice predstavlja završetak izgradnje prve faze "istarskog ipsilona", odnosno autoceste u pola profila, a nakon izgradnje koncesionar Bina-Istra sada upravljati mrežom od 145 kilometara.

Sada slijedi izgradnja druge faze "istarskog ispilona", odnosno izgradnja punog profila autoceste što je već u fazi projektiranja kao i ishođenja dozvole, najavio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta koji je s ministricom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić simboličnim presijecanjem vrpce i pustio u promet dionicu Vodnjan-Pula.

Početak radova na drugoj fazi Kalmeta je najavio za iduću godinu, a za 2007. najavio je i nastavak radova od Pule, odnosno izgradnju dionice od Pule do Medulina. Kalmeta je ocijenio kako "Istra prije izgradnje istarskog ipsilona i nakon njegove izgradnje zasigurno nije ista", a istarski župan Ivan Jakovčić istaknuo kako "istarski ipsilon predstavlja prometni krvotok Istre".

Ministar Kalmeta podsjetio je da je koncesijski ugovor koji je s Bina-Istrom potpisan još 1995. bio prvi ugovor za izgradnju cestovne infrastrukture i jedna od prvih stranih investicija u Hrvatskoj u to vrijeme što je otvorilo vrata i drugim investitorima.

Veleposlanik Francuske u Hrvatskoj Francois Saint Paul projekt je ocijenio europskim primjerom i još jednom potvrdom iznimno dobre suradnje Hrvatske i Francuske. Radovi na dionici Vodnjan-Pula započeli su u kolovozu 2005. godine, a glavni izvođač, francuski Bouygues angažirao je više od 150 domaćih radnika te 30-ak lokalnih kooperanata.

Koncesionar Bina-Istra je za izgradnju dionice Vodnjan-Pula putem inozemnih zajmova osigurao 59 milijuna eura. Na 13 kilometara dugoj dionici su dva čvorišta, osam nadvožnjaka, deset podvožnjaka, jedan most i odmorište s pratećim uslužnim objektom. Uz dionicu su građene i četverotračna spojna cesta u dužini jednog kilometra i spojna cesta u dužini dva kilometra kod čvora Vodnjan.

Istraživanje: svaki osmi zaposleni bio je na lažnom bolovanju

Istraživanje je provedeno tijekom prosinca, a u njemu je sudjelovalo više od tisuću posloprimaca i preko 100 poslodavaca. Prema objavljenim rezultatima, 13 posto anketiranih je potvrdilo da su izostali s posla pod izlikom bolovanja iako su bili zdravi, a prosječno trajanje lažnog bolovanja je četiri dana.

Najčešći razlozi izostanku s posla pod izlikom bolovanja su iscrpljenost (48 posto ispitanika), stres (38 posto), obiteljske obveze (14 posto), razgovor za posao (13 posto), produženi vikend (10 posto), putovanje (osam posto), bolest člana obitelji (šest posto). U većini jednodnevnih bolovanja zaposlenici kao razloge navode mučninu, glavobolju, virozu, povišenu temperaturu i sl.

Gotovo dvije trećine (65 posto) ispitanih poslodavaca susrelo se s odlaskom svojih zaposlenika na bolovanje u trajanju od jednog dana. Istraživanje je također pokazalo kako poslodavci smatraju da zaposlenici češće odlaze na lažna bolovanja, a prema mišljenju poslodavaca, prosječno je 25 posto bolovanja lažno. Više od polovice, 51 posto anketiranih poslodavaca otkrilo je da su njihovi zaposlenici lagali o razlogu izostanka s posla.

Većina zaposlenika koji su otkriveni dobiju opomenu, ali postoji i mogućnost otkaza - ovisno o situaciji, 13 posto poslodavaca otpustilo je zaposlenika, 16 posto ih je smanjilo plaću u vrijednosti izostanka, a 74 posto ih je opomenulo zaposlenika, pokazuju rezultati istraživanja.

Istraživanje je također pokazalo da na lažna bolovanja češće odlaze zaposlenici koji imaju manje od 18 dana godišnjeg odmora, od onih koji imaju više od 21 dana, da ih češće koriste zaposleni s manjim primanjima, a najmanje oni s plaćom većom od 10 tisuća kuna, te da su češće su na lažnom bolovanju osobe sa završenom srednjom školom od osoba sa fakultetom ili akademijom.

Najviše lažnih bolovanja, prema rezultatima istraživanja, bilo je u Istri i Primorju, gdje je 19 posto anketiranih zaposlenika bilo na bolovanju kada su bili zdravi. Slijedi Zagreb i okolica gdje je 16 posto zaposlenika bilo na lažnom bolovanju, a najmanje lažnih bolovanja, sedam posto, bilo je u sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj.