Uvjet za to je pak da im ukupni primici za to ne smiju prelaziti deset prosječnih bruto mjesečnih plaća u jednoj godini, a time bi se mogli baviti i umirovljenici koji time ne bi uspostavljali svojstvo osiguranika, obrazložila je u ime predlagatelja državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tajana Kesić Šapić.
Istaknula je da je svrha zakona odrediti jednostavnije uvjete za obavljanje manje zahtjevnih vezanih obrta i polaganje majstorskih ispita, te se zakonom proširuju uvjeti zbog čijeg se nepoštivanja obrtnicima oduzima dozvola za izvođenje naukovanja.
Damir Kajin (IDS) upozorio je da je u Hrvatskoj trenutno oko 40 tisuća blokiranih obrta i i preko pet milijardi duga, pa se postavlja pitanje kako dalje. Ustvrdio je da država generira nelikvidnost, a kao loš platiša tjera obrtnike zbog neplaćanja u stečaj.
Ivana Sučec Trakoštanec (HDZ) naglasila je kako bi izmjene zakona trebale pridonijeti još većem udjelu obrtnika u ukupnom hrvatskom gospodarstvu, ali ne na uštrb kvalitete, te da obrt izađe iz sive ekonomije te malih obrtnika i kućne radinosti.
Tonči Tadić (HSP) upozorio je da pri izradi izmjena nisu konzultirani oni na koje se Zakon donosi, odnosno da nisu napravljene prema potrebama i interesima obrtnika.
Žarko Pecek (HSS) zauzeo se za poboljšanje položaja obrtnika i poduzetnika upozorivši da se izmjenama Zakona čini korak unatrag kada je riječ o obrazovanju za obrtnička zanimanja mijenjajući dobru praksu u okviru HOK-a kroz strukovne škole.
U raspravi o izmjenama Zakona o poticanju malog gospodarstva istaknuto je da sadrži bitno povećanje prvenstveno financijskih kriterija za svrstavanje gospodarskih subjekata. U odnosu na postojeći Zakon kriteriji su povišeni četiri puta.
Takvim pristupom oko 99 posto subjekata bit će uvršteno u subjekte malog gospodarstva, što je možda ipak previše, rečeno je u raspravi.