U sklopu edicije, koju je prije nekoliko godina utemeljila Matica hrvatska u Sarajevu, dosad je objavljeno 11 knjiga, a po riječima glavnoga urednika Mirka Marjanovića, iduće godine planira se objaviti novih 14 knjiga. Podsjeća kako je to prvi put da se u BiH hrvatska književnost prezentira kao nacionalna književnost.
Karamatić je u stoljetnom i pol pregledu hrvatske književnosti u BiH predstavio 30 autora - franjevaca i izbor iz njihova djela, među kojima fra Ivana Franu Jukića (1818.-1857.) i fra Grgu Martića (1820.-1905.), slavljenog kao bosanskog Homera.
Priređivač napominje kako Jukić ide među "najveće domete u društveno-kulturnoj i književnoj povijesti ne samo franjevačke zajednice, već BiH u cjelini".
"Jukić je bio neumoran borac za slobodu i pravdu naroda, pisac povijesti i zemljopisa, vrstan putopisac, autor političkog manifesta 'Želje i molitve krstjana', pokretač prvog časopisa u BiH 'Bosanskog prijatelja', prvi moderni intelektualac", napominje Karamatić.
Kako navodi, franjevačko spisateljstvo na narodnom, hrvatskom, jeziku znatno je opsežnije i daleko utjecajnije nego na latinskom jeziku. Autori su pisali, kako dodaje, živim narodnim govorom, ikavskim, ijekavskim i miješano ikavsko-ijekavskim narječjem koristeći pritom u XVII. stoljeću bosančicu, a kasnije latinicu.
Franjevačko stvaralaštvo u XVII. i XVIII. uglavnom je propovjednička književnost, ona u kojoj se izlaže kršćanski nauk, te ona ljetopisnog i povijesnog sadržaja, napominje priređivač, dodajući kako u XIX. stoljeću pod utjecajem velikih promjena u Europi, novih ideja u kulturi i politici, posebno pod utjecajem hrvatskog narodnog preporoda koji ih nadahnjuje i pobuđuje na razmišljanje o oslobađanju od osmanske vlasti, više to nije isključivo vjersko-poučna literatura, već prosvjetiteljski, kulturno i politički angažirana književnost.
Začetnikom franjevačke književnosti, koja se razvila u okviru Bosne Srebrne, smatra se fra Matija Divković (1563.-1631.).
Franjevci su u Bosnu došli 1291. s nakanom učvršćivanja katoličanstva nasuprot heterodoksnoj Crkvi bosanskoj.
Nakon što je lanjske godine Ivo Pranjković priredio "Hrvatsku književnost BiH od XIV. do XVIII. stoljeća" predstavivši 25 autora te najnovije Karmatićeve hrestomatije, u sklopu edicije bit će objavljene još dvije knjige i time zaokružena starija književnost Hrvata u BiH, rekao Marjanović.