Poraba hrvatskih riječi ili tvorenica, ako se doživljavaju kao uspjele, predstavlja veću vrijednost nego mehaničko preuzimanje stranih riječi, smatra akademik Radoslav Katičić, predsjednik Vijeća.
Ističe kako je za hrvatski standardni jezik neprihvatljiv dosljedan purizam, kao i ravnodušnost prema traženju novih vlastitih izražajnih mogućnosti.
Upozorio je kako je hrvatskom jeziku potrebno neumorno traženje uspjelih hrvatskih zamjena kao i slobodna poraba prikladnih posuđenica.
"Uspostava hrvatskoga nazivlja u zakonodavstvu, upravi i vojsci u hrvatskoj državi nije purizam, nego legitimno vraćanje samovlasno potisnutog jezika", naveo je, dodavši kako je legitimno da se to nazivlje dalje izgrađuje prema potrebama novoga vremena.
Članovi Vijeća raspravljali su o uporabi stranih riječi, njihovoj uklopljenosti u standardni jezik i dijalekte te o mogućnosti i vrijednosti njihovih zamjena i stupnju tvorbenosti i razumljivosti.
Dunja Brozović-Rončević upozorila je kako nije zaživjelo "Povjerenstvo za izradbu pojmovnika za službene prijevode akata Europske unije.
Raspravljalo se i o utjecaju tuđica iz engleskoga na leksik i gramatičku strukturu hrvatskoga jezika te o smislu i ulozi stvaranja hrvatskoga nazivlja za nove pojmove.
Vijeće je odlučilo pozvati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Nacionalnu zakladu za znanost da se pokrenu ili naruče projekti izradbe hrvatskoga nazivlja za područja u koja najbrže prodiru tuđice.
Na tom bi projektu, kako se ističe u priopćenju, zajednički trebali raditi jezikoslovci i stručnjaci za područje europske pravne stečevine, računalnih znanosti, gospodarstva, financija i tržišta te znanstvenih područja.
Kao stručno jezikoslovno tijelo Vijeće je poduprlo prijedlog da se dijagnoze u medicinskoj dokumentaciji uz latinski pišu i na hrvatskom jeziku.