Riječ je o ponovljenu izdanju prve knjige, koja obrađuje hrvatsku ratnu povijest od 800. do 1918., te prvom izdanju druge knjige, koja obrađuje razdoblje od 1918. do 1941., koje je ilustrirao Višeslav Aralica.
Prvi svezak "Hrvatski ratnici kroz stoljeća" prvi put je objavljen prije deset godina u nakladi od tri tisuće primjeraka i rasprodan je, a preko interneta prodaje se kao rabljena i izvan Hrvatske, rekao je u ime nakladnika Branko Jazbec.
Druga knjiga obrađuje slabo poznato razdoblje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije, jer je i to razdoblje sastavni dio hrvatske povijesti, iako prema njoj imamo vrlo negativno stajalište, rekao je Jazbec.
"Mnogi Hrvati služili su tu vojsku i ostavili svoj trag u njoj", rekao je, dodavši da je u pripremi i treća knjiga, koja bi obrađivala hrvatske postrojbe u sastavu Nezavisne Države Hrvatske, od 1941. do 1945., te četvrta knjiga, o hrvatskim partizanskim postrojbama u tom razdoblju.
Autor teksta Tomislav Aralica je rekao da je prvu knjigu napisao kao skupljač vojnih antikviteta, militarija. U drugoj knjizi, kako je dodao, obradio je hrvatsku vojnu povijest koja je slabo obrađena.
Po njegovim riječima u početku Kraljevine SHS oko 50 posto časnika bilo je iz sastava bivše austro-ugarske vojske, većinom Hrvata, koji su poslije napuštali tu vojsku.
"Tekst je pisan jednostavnim, ne uobičajeno povjesničarskim jezikom, tako da je razumljiviji nego u sličnim knjigama", rekao je urednik izdanja Vladimir Brnardić, napomenuvši da je takav tip literature relativno rijedak u našem izdavaštvu.
U drugoj knjizi obrađeni su i neki drugi dijelovi hrvatske vojne povijesti pa i postrojbe u kojima su Hrvati kao ruski ratni zarobljenici sudjelovali u Oktobarskoj revoluciji te Hrvati koji su kao dragovoljci sudjelovali na strani republikanaca u Španjolskom građanskom ratu, dodao je.
Posebna pozornost dana je vojnoj terminologiji, koja je bila na srpskom jeziku. Iako je knjiga pisana hrvatskim jezikom, ostavili smo neke tipične vojne nazive koji su tada bili u službenoj uporabi, poput "šinjela" ili "čakšira", objasnio je. Kako je dodao, tako kane postupiti i u trećoj i četvrtoj knjizi, ne miješati se u tadašnju vojnu terminologiju ustaških i partizanskih postrojba, rekao je Brnardić.