"Naše istraživanje pokazuje da neke video-igrice pune nasilja mogu dovesti do raznih kratkoročnih opasnih učinaka na funkcije mozga kod tinejdžera za razliku od zanimljivih i zahtjevnih video-igara u kojima nema nasilja", pojasnio je Vincent Mathews, profesor radiologije na Medicinskom fakultetu Indiana, koji je sa suradnicima proveo istraživanje na 44 adolescenta u dobi od 13 do 17 godina. Oni su bili izabrani nasumce te nisu imali nikakvih ranije evidentiranih problema s moždanim funkcijama.
Polovina ih je oko 30 minuta igrala video-igricu punu nasilja, a druga polovina igrala je video-igru bez nasilja koja je bila vrlo zahtjevna. Na kraju su sudionici podvrgnuti testiranju kako bi se izmjerila njihova koncentracija i potencijalna inhibiranost, a istodobno je magnetskom rezonancijom praćena aktivnost njihovih mozgova.
Kod skupine koja je igrala "nasilnu" video-igricu ustanovljena je veća aktivnosti u amigdali, centru za pobuđivanje emocija u mozgu, a kod skupine koja je igrala "nenasilnu" igricu ustanovljeno je da je više stimuliran predčeoni dio mozga povezan s koncentracijom i sposobnošću kontrole, rekao je Mathews.
Pravila o distribuciji video-igara nasilnog sadržaja već su nekoliko puta pokušali donijeti članovi američkog Kongresa, no do sada su uspjeli postići tek donošenje odluke o sustavu njihove klasifikacije koja se ni na koji način ne odnosi na bilo kakve zabrane.