Studija je posljednja u nizu istraživanja koja pokazuju da je mozak ljudi koji pate od depresije strukturno drukčiji od mozga ljudi koji ne pate od tog poremećaja.
Prema časopisu Biological Psychiatry, znanstvenici Medicinskog centra Southwestern Teksaškog sveučilišta proučavali su gen za serotoninski transporter, koji regulira aktivnost serotonina u mozgu, a dolazi u dvije verzije, kraćoj (SERT-s) i dužoj (SERT-l).
Kod ljudi s dva kraća gena SERT-s primijećeno je da su im pulvinari, dijelovi mozga koji obrađuju negativne emocije, 20 posto veći te da imaju 20 posto više živčanih stanica nego kod ljudi s jednim ili dva duga SERT-l gena.
Gen također utječe na serotonin, neurotransmiter koji regulira raspoloženje, tvrde znanstvenici koji svoje zaključke temelje na proučavanju mozgova 49 ljudi.
Gen je serotoninski transporter koji vraća serotonin u moždane stanice kada ga one otpuste. Lijekovi protiv depresije usporavaju taj proces kako bi serotonin moždanim stanicama bio dulje na raspolaganju.
Depresija je česta bolest današnjice i prema Svjetskog zdravstvenoj organizaciji (WHO) pogađa 121 milijun ljudi u svijetu. Samo u Sjedinjenim Država s tom se bolesti bori 21 milijuna ljudi ili 9,5 posto stanovništva.
Slična istraživanja pokazala su također da su kod ljudi koji imaju kratki gen SERT-s manji i neki drugi dijelovi mozga.
Znanstvenici procjenjuju da oko 17 posto populacije ima dvije kopije SERT-s gena. Ti ljudi su osjetljiviji na emocionalne podražaje i skloniji depresiji od ljudi koji imaju jedan SERT-s gen ili ga uopće nemaju.