KABUL - Jedan vojnik NATO-a i pedesetak pobunjenika ubijeni su u žestokim sukobima na jugu Afganistana, objavile su u nedjelju Međunarodne mirovne snage u Afganistanu (Isaf). Prvi sukob je izbio u pokrajini Oruzgan, nakon što je veći broj pobunjenika napao snage Isaf-a, prema priopćenju. Jedan vojnik Isaf-a, još neutvrđenog državljanstva, i pedesetak pobunjenika su ubijeni u sukobima, prema istom izvoru koji precizira da je vojnicima Isaf-a stigla pomoć zrakoplovstva. Većina vojnika međunarodnih snaga u toj pokrajini su Nizozemci i Amerikanci. U području Kandahara zabilježeno je više sukoba u kojima je poginulo 5 pobunjenika i ranjena tri pripadnika Isaf-a, prema priopćenju.
JERUZALEM - Dvije rakete koje su ispaljene iz pojasa Gaze eksplodirale su u izraelskom gradu Sderot premda je u nedjelju u zoru na snagu stupilo primirje, objavio je izraelski vojni radio. Te rakete su ispaljene dva sata nakon što je na snagu stupilo primirje između Izraela i Palestinske samouprave u 6 sati po srednjoeuropskom vremenu, pri čemu nije bilo ni žrtava ni šteta, dodao je radio. Palestinski predsjednik Mahmud Abas najavio je prestanak raketiranja Izraela, nakon čega je izraelski premijer Ehud Olmert najavio prestanak svih napada na pojas Gaze i okupiranu Zapadnu obalu.
ZAGREB - Posjet pape Bendikta XVI. Turskoj u medijima se danima pozorno najavljuje i analizira s naglaskom na težnju Turske da se, unatoč prijetnjama islamista, pokaže sposobnom jamčiti sigurnost poglavaru Rimokatoličke crkve za kojeg se pak ističe da želi zbližavanje s pravoslavljem. Sveti Otac, koji u prvi posjet nekoj muslimanskoj zemlji stiže dva mjeseca nakon što je citirajući bizantskog cara o islamu kao vjeri nasilja uvrijedio muslimane, a zatim se i ispričao, ne odustaje od puta unatoč prosvjedima i navodno brojnim potencijalnim napadačima na koje ga je mjesecima ranije upozorio Ali Agca, atentator na njegova prethodnika Ivana Pavla II. Papa će u utorak, prvoga dana svog četvreodnevnog posjeta, odati počet "ocu moderne Turske", Kemalu Ataturku, sastat će se s predsjednikom Sezerom te sudjelovati u razgovorima o "Kršćanstvu i islamu".
DEN HAAG - Haško suđenje vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju, optuženom za ratne zločine počinjene u istočnoj Hrvatskoj, BiH te u Vojvodini, nakon nekoliko odgoda započinje u ponedjeljak, a da se još ne zna hoće li se u sudnici pojaviti Šešelj koji je, po vlastitim tvrdnjama, toliko iscrpljen dvotjednim štrajkom glađu da nije sposoban dolaziti na Sud. Prvog svjedoka tužiteljstvo će izvesti 6. prosinca, a smatraju da će im trebati oko 100 radnih dana za iznošenje dokaza tužiteljstva. Haški sud 2003. optužio je vođu srpskih radikala za progon i zločine počinjene tijekom rata na području Hrvatske i BiH, kao i za etničko čišćenje Hrvata s područja Vojvodine. Zločini su, prema navodima optužnice, počinjeni u sklopu udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i pripajanje trećine Hrvatske i velikog dijela BiH tzv. 'velikoj Srbiji'.