FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 15,30 sati

ZAGREB, 7. studenog 2006.(Hina) - Pregled vijesti iz svijeta do 15,30 sati.
ZAGREB, 7. studenog 2006.(Hina) - Pregled vijesti iz svijeta do 15,30 sati.

ZAGREB - Cipar podržava odluku Europske unije da se svaka zemlja koja teži punopravnom članstvu mora vrednovati prema vlastitim postignućima, i ne vidi potrebe da pregovori Hrvatske i Turske idu ruku pod ruku, izjavio je u utorak ciparski predsjednik Tassos Papadoupoulos nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem. "Pregovori Hrvatske su barem u tri poglavlja jasno odvojeni od turskih pregovora. Osim toga, Hrvatska za razliku od Turske nema toliko dodatnih mjerila u pojedinim poglavljima", kazao je Papadoupoulos novinarima, istaknuvši da Cipar želi pomoći Hrvatskoj na putu u članstvo u EU i ponuditi iskustva iz vlastitih pregovora. Predsjednik Mesić je istaknuo da svaka zemlja mora ispuniti zadane kriterije te da, kako je kazao, "iako ima zemalja koje pregovore Hrvatske i Europske unije žele vezati uz pregovore Turske", nema potrebe da se zemlje povezuju na taj način.

ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks primio je u utorak predsjednika Republike Cipra Tassosa Papadoupoulosa u sklopu njegova službenog posjeta Hrvatskoj i izrazio uvjerenost da će taj posjet priadonijeti jačanju odnosa između dviju zemalja, doznaje se iz službenog priopćenja. "Taj će posjet pridonijeti jačanju ukupnih bilateralnih odnosa, a posebice uspostavi parlamentarne suradnje koja ima sve istaknutije mjesto u bilateralnim odnosima s obzirom na pristupanje Hrvatske Europskoj uniji", stoji u saborskom priopćenju. Predsjednik Sabora je zahvalio na potpori koju je ciparska vlada do sada pružala Hrvatskoj u ostvarenju njezina primarnog političkog cilja - članstva u EU. Ciparski je predsjednik rekao da je Cipar voljan i dalje pomagati Hrvatskoj na njezinu putu prema EU, te je izrazio uvjerenost da trenutno neriješeno pitanje Ustava EU nije prepreka ulasku Hrvatske u EU jer je moguće modificirati Sporazum iz Nice.

MOSKVA - Hrvatska i Rusija zadovoljne su visokom razinom odnosa i suradnje kako bilateralne tako i u sklopu međunarodnih organizacija, a žele dalje ojačati gospodarsku suradnju, rekli su u utorak u Moskvi hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović i šef ruske diplomacije Sergej Lavrov. "Iznimno smo zadovoljni visokom razinom odnosa i suradnje između Hrvatske i Ruske Federacije kako u bilateralnim pitanjima tako i našom suradnjom u sklopu međunarodnih organizacija institucija i inicijativa", rekla je Grabar-Kitarović novinarima nakon dvosatnih razgovora s Lavrovom koje su ministri iskoristili za potpuni pregled bilateralnih odnosa dviju zemalja. Što se tiče sporazuma o klirinškom dugu, potpisanom u srpnju ove godine, prema kojem će Rusija Hrvatskoj taj dug vratiti isporukom robe visoke tehnologije, očekuje se da će njegova realizacija početi idućih dana, doznaje Hina iz hrvatskih diplomatskih izvora.

LJUBLJANA - Dan nakon presude suda za ljudska prava u Strasbourgu u izjavama slovenskih političara u utorak pokušavaju se sniziti trijumfalistički tonovi, koji su prevladavali u medijima zbog odbijanja tužbe troje hrvatskih štediša Ljubljanske banke pred tim sudom iz procesnih razloga. "U Sloveniji nitko ne govori o pobjedi, jer se ovdje ne radi o pobjednicima i poraženima, nego o procesu u kojemu se pokušavaju dokazati argumenti sa sadržajnom osnovom", rekao je u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" guverner slovenske centralne banke Mitja Gaspari. On priznaje da suci u Strasbourgu nisu izrijekom potvrdili slovenska stajališta kako je riječ o sukcesijskom pitanju i da za jamstva hrvatskih štediša mora jamčiti Hrvatska, a ne Slovenija, ali smatra da je to dokazano posredno. Predstavnik slovenske vlade za pitanja sukcesije Miha Pogačnik izjavio je za slovenske medije da sada razočarenje koje će zbog presude u Strasbourgu nastupiti kod hrvatskih štediša treba iskoristiti za obnovu dijaloga s Hrvatskom i da je prava adresa za rješavanje tog pitanja Banka za međunarodna poravnanja u Baselu.

WASHINGTON - U 6 sati po lokalnom vremenu u Maineu, Vermontu, Virginiji, Connecticutu i drugim saveznim državama na istočnoj obali SAD otvorena su birališta na kongresnim, državnim i lokalnim izborima. Birališta će biti otvorena od 6 do 19 sati, u nekim državama od 7 do 20 sati. Ključne utrke za Kongres koncentrirane su u državama istočnog i središnjeg dijela SAD. Demokratima za većinu u Kongresu treba osvajanje 15 novih mjesta uz potvrdu 201 iz sadašnjeg saziva. Posljednja ispitivanja raspoloženja birača daju im u prosjeku 11-postotnu prednost pred republikancima, što im, ako se potvrdi na biralištima, donosi 25-30 mjesta. U utrci za Senat, demokratima za većinu treba osvajanje šest mjesta, a sve osim jedne neizvjesne utrke događaju se u državama na istoku i na srednjem Zapadu SAD - Virginiji, Tennesseeju, New Jerseyu, Pennsylvaniji, Rhode Islandu, Ohiou i Marylandu. Jedina izjednačena senatska bitka koja se vodi zapadnije je ona u Montani.

BAGDAD - Tisuće bivših pripadnika stranke Baas svrgnutog predsjednika Saddama Husseina, koji su američkom invazijom bili pometeni s političke scene, mogle bi se vratiti u javni život prema novome zakonskom prijedlogu, objavljeno je u utorak. Ali Faysal al-Lami, izvršni direktor Odbora za debaasifikaciju, tijela uspostavljenog nakon rušenja iračkog predsjednika 2003. godine, pojasnio je da će Odbor predložiti povratak bivših Baasovaca. Tim bi prijedlogom broj visokopozicioniranih članova stranke koji su bili isključeni iz javnog života s 30.000 mogao biti smanjen na samo 1.500 visokih dužnosnika stranke. "Prijedloge ćemo podnijeti kroz nekoliko dana", rekao je al-Lami o nacrtu zakona koji je odgovor na dugotrajne zahtjeve manjinskih sunitskih Arapa.

TEHERAN - Iran je zatražio u utorak od iračkih vlasti da ne "popuste pritiscima" i ne ukinu smrtnu kaznu izrečenu svrgnutom iračkom predsjedniku Sadamu Huseinu. "Nadamo se da neće popustiti pritiscima onih koji su pokrenuli psihološki rat radi poništenja presude", kazao je glasnogovornik vlade Gholamhossein Elham na tjednoj konferenciji za novinare. "Presuda je izrečena nakon dugog suđenja. Nadamo se da će presuda biti primijenjena kako bi se razuvjerili zločini drugih diktatora", dodao je Elham. Čelnici EU-a, protivnici smrtne kazne, izrazili su zabrinutost nakon objave presude. Odnosi Irana i Iraka znatno su se popravili nakon pada Sadama Huseina i dolaska na vlast šijita u Bagdadu.

BERLIN - Njemačko stanovništvo past će s trenutnih 82 milijuna stanovnika na približno 70 milijuna do 2050., prema predviđanjima koja je u utorak objavio Njemački savezni ured za statistiku. Ako se sadašnja tendencija nastavi, Njemačka će 2050. imati između 69 i 74 milijuna stanovnika, to jest 15 posto manje, ističe isti izvor. Prosječna dob njemačkog stanovništva znatno će porasti do 2050. Tako će 60-godišnjaci biti jednako brojni kao i novorođenčad (milijun, prema predviđanjima), a starijih od 80 bit će deset milijuna (sad ih je gotovo četiri milijuna). Pad njemačke demografije objašnjava se općenito preslabom imigracijom da bi nadomjestila jednu od najnižih stopa nataliteta u Europi (1,36 djece na jednu ženu).

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙