Među brojnim okruglim stolovim i panelima na skupu, povećenih jezičkim, književnim, povijesnim, sociološkim i politološkim temama, održano je i nekoliko kroatističkih rasprava, među njima i rasprava o "Hrvatskom kao drugom stranom jeziku na sveučilištima".
U SAD se hrvatski jezik predaje na državnim sveučilištima Iowe i Indiane, pod okriljem hrvatskog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, dok se na nekoliko drugih sveučilišta predaje uz srpski i bosanski jezik, ili i dalje pod nazivom hrvatsko-srpski jezik.
Prof. Lidija Cvikić iz Indiane govorila je o pristupu i metodici učenja hrvatskog jezika te ukazala na specifičnosti, jer u SAD hrvatski ne uče samo slavisti kao u Europi, već i studenti politologije, ekonomije, sociologije, psihologije i drugi. Studijske skupine su male i raznorodne, a njihova izloženost jeziku je pretežito u pisanom obliku preko Interneta, kazala je.
Prof. Vinko Grubišić sa sveučilišta Waterloo u Kanadi, gdje je 80-ih godina osnovana prva katedra hrvatskog jezika na američkom kontinentu, predstavio je internetski program studiranja hrvatskog jezika za studente Waterlooa.
U raspravi o studiranju hrvatskog jezika u SAD sudjelovali su i akademik Ante Stamać, prof. Ellen Elias-Bursać sa sveučilišta Harvard i drugi.
Na jednom od najvećih i najvažnijih slavističkih skupova u svijetu predstavljen je i katalog na engleskom jeziku, kojim je obuhvaćeno 286 hrvatskih naslova objavljenih 2005/06. godine, s naglaskom na stručne knjige u rasponu od rječnika i gramatičkih priručnika, do udžbenika i znanstvenih radova. Katalog, koji su pripremili Anita Šikić i Srećko Lipovčan iz Hrvatske sveučilišne naklade, predstavlja i važnija književna djela od novijih, uglavnom nagrađivanih, autora do klasika.
"U SAD se hrvatski studira usputno, jedan ili dva semestra i najčešće se nikada ne progovori. Katalog koji smo predstavili ima za cilj podići kvalitetu uvida u hrvatsku literaturu", izjavila je za Hinu Šikić, dodajući kako će sve knjige predstavljene na hrvatskom štandu biti donirane katedri hrvatskog jezika na sveučilištu Indiana.
Prof. Slobodan Prosperov Novak, sa studija slavistike na sveučilištu Yale, pohvalio je "izvrstan" nastup Hrvatske sveučuilišne naklade i "fantastičan trud" koji je uložen u katalogiziranje relevantnih hrvatskih izdanja, ali je ocijenio kako je uz izložbu bio potreban i bogatiji program, te prikladniji termini kroatističkih rasprava.
"Panel o Držiću, koji je pored Gogolja, Dostojevskog i možda Poljaka Kohanovskog, najveći autor slavenskih naroda uopće, je u nedjelju u 8 sati ujutro. Tko će doći u nedjelju u 8 ujutro?", upitao se Prosperov Novak, uputivši zbog toga kritiku organizatorima hrvatskog nastupa.
Rekao je kako hrvatska izdanja treba svake godine predstavljati na skupu AAASS-a, te da on zagovara izdvajanje hrvatskih studija u SAD-u.
"Hrvatski studiji ovdje nisu izdvojeni, oni su u sklopu cijele slavistike, njih treba izdvojiti programima, ne možemo mi to učiniti u učionicama", kazao je.
U sklopu održavanja velikog slavističkog skupa, u veleposlanstvu RH u Washingtonuu akademik Ante Stamać održao je u petak vrlo posjećeno predavanje o "Aktualnim tendencijama u hrvatskoj filologiji" a prof. Reneo Lukić, sa Sveučilišta Laval u kanadskom Quebecu, predstavio je svoju knjigu "Hrvatska vanjska politika od neovisnosti".
U knjizi dijeli vanjsku politiku Hrvatske na dva razdoblja, jedno u vrijeme predsjednika Franje Tuđmana i drugo u vrijeme predsjednika Stjepana Mesića. Tuđmanovo razdoblje ocjenjuje uglavnom kritično, posebno drugu polovicu, a razdoblje 1996-99. opisuje kao "tri izgubljene godine" u utrci s Rumunjskom i Bugarskom za članstvo u EU. Suradnju predsjednika Mesića i premijera Ive Sanadera u vođenju vanjske politike smatra "uspješnim modelom kohabitacije". U svom je predavanjuu predvidio da će Hrvatska ući u NATO-a 2008. godine, a u Europsku uniju 2009. godine.