Zbornik sadrži 20 radova hrvatskih povjesničara stručnjaka za noviju povijest s istoimena Matičina skupa održana u Zagrebu u travnju 2004.
Predsjednik Matice hrvatske (MH) Igor Zidić istaknuo je da je skup pokušao rasvijetliti sva burna politička zbivanja kroz koje je hrvatska politika prolazila u 20. stoljeću. Dodao je kako je ta politika prošla kroz tri diktature, koju su se obračunavale s neistomišljenicima te da je trebalo naći snage i preživjeti sva ta vremena.
"Ipak danas na hrvatsku politiku ne gledamo tako crno kao 70-ih godina prošlog stoljeća kad se činilo da su svi izgledi za neovisnu Hrvatsku bile potrošeni", istaknuo je .
Urednik izdanja Ljubomir Antić podsjetio je kako je cilj toga znanstvenog skupa bio što temeljitijim prosudbama pojednih isječaka dati utemeljenu i vjerodostojnu ocjenu hrvatske politike u 20. stoljeću. Naglasio je da je politički cilj svake integrirane nacije bez države stvoriti vlastitu državu te da hrvatsku poltiku procjenjuje isključivo na temelju njezina odnosa prema tom cilju.
Govoreći o okolnostima u kojima se vodila hrvatska politika u 20. st., ocijenio je kako su bile vrlo teške te da se Hrvatska ipak uspjela održati kao subjekt o kojem se ozbiljno vodilo računa, s kojim se pregovaralo, sporazumijevalo i ratovalo.
Osvrnuvši se na politiku u Drugom svjetskom ratu, Antić je rekao da se u njoj isprepleću mnogi čimbenici bliski politici - ustaški, komunistički i četnički zločini, komunistička ideologija i revolucija te građanski rat.
U rekonstruiranoj jugoslavenskoj državi svi hrvatski i povijesni i etnički prostori, napominje Antić, našli su se u jednoj državi, detronizirani su Karađorđevići kao važna poluga velikosrpstva, a stvorena je Narodna/Socijalistička Republika Hrvatska kao osnovica na kojoj će se graditi hrvatska državnost, t.j. država.
Antić je upozorio i na "hrvatsku šutnju" s kraja 80-ih te dodao da su oni koji su tada progovorili o stanju u hrvatskoj politici počeli u njoj i djelovati. "Govor nije bio dostatan da bi se došlo do države, a kamo li šutnja", ustvrdio je.
Po njegovim riječima hrvatska država nastala je onda kad se hrvatska opća volja iskazivana politički našla u svjetski dominatnu trendu, t.j. u liberalno/pluralnoj demokraciji potkraj 80-ih i u početku 90-ih godina prošlog stoljeća.
U to vrijeme šutnja vladajućih komunista nije bila taktika, napomenuo je Antić te dodao: "Šutjeli su oni koji nisu više imali što reći".
O važnosti Matičina zbornika govorila je i povjesničarka Nada Kisić-Kolanović.