FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Energetičari: poboljšati informiranost javnosti o energetskim projektima

ZAGREB, 5. listopada 2006. (Hina) - Javnost treba intenzivno informirati o provedbi velikih energetskih projekata kako oni ne bi zbog nerazumijevanja i neutemeljenih strahova bili usporeni i zaustavljeni, istaknuto je na raspravi 'Odnos javnosti prema najavljenim velikim energetskim projektima u Hrvatskoj', održanoj danas u organizaciji Znanstvenog vijeća za energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske stručne udruge za plin.
ZAGREB, 5. listopada 2006. (Hina) - Javnost treba intenzivno informirati o provedbi velikih energetskih projekata kako oni ne bi zbog nerazumijevanja i neutemeljenih strahova bili usporeni i zaustavljeni, istaknuto je na raspravi 'Odnos javnosti prema najavljenim velikim energetskim projektima u Hrvatskoj', održanoj danas u organizaciji Znanstvenog vijeća za energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske stručne udruge za plin.

Veliki projekti, kao što su Družba Adria, LNG terminal i plinovod Pula-Karlovac, uglavnom su javnosti predstavljeni kao rizični, dok su njihove koristi zapostavljene, stav je većine stručnjaka koji su izlagali na današnjem skupu. Stručnjaci su također jedinstveni i u stavu da su za to odgovorni mediji, koji, kako se čulo, teže senzacionalizmu, zanemaruju znanstvene stavove, a plasiraju mišljenja udruga za zaštitu okoliša.

Uz kritiku medija, sudionici skupa, primjerice Mirko Zelić (INA), zauzeli su se za nalaženje ravnoteže između gradnje energetskih objekata i zaštite okoliša. Zelić pozitivnim ocjenjuje nastojanja udruga koje prisiljavaju tvrtke da koriste maksimalno sigurnu tehnologiju, ali ih istovremeno poziva na napuštanje prakse odbijanja i na nuđenje rješenja.

Akademik Božo Udovičić smatra da se zabranama onemogućuje razvoj, a predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić pita kako je otpor javnosti izostao kod gradnje autocesta, benzinskih pumpi i antenskih sustava za mobilnu telefoniju, koji također negativno utječu na okoliš.

Ivica Toljan (HEP) upozorava pak da bi Hrvatska mogla, ne izgradi li skoro energetske objekte, doći u poziciju Irske koja je dovela u pitanje gospodarski razvoj zbog zanemarivanja energetske potpore. Bez gradnje energetskih objekata, kaže, teško će se ostvariti najava o investicijama od 5 do 6 milijardi eura u energetiku u narednih pet godina.

Mate Babić (Ekonomski fakultet Zagreb) također smatra da bez razvoja energetike nema općeg privrednog razvoja. Za dugoročni razvoj, kaže Babić, treba povećati ponudu energije, kako bi joj cijena pala čime bi se smanjio njezin udjel u troškovima poduzeća i oslobodio prostor za intenziviranje njihovih aktivnosti.

Stevo Kolundžić (INA) smatra da bi najavljena ulaganja u energetski sektor mogla udvostručiti prihode energetskih tvrtki, čime bi energetika postala najprosperitetnija hrvatska gospodarska grana. Kolundžić upozorava, aludirajući na izgradnju LNG terminala, da Hrvatska ne smije ostati po strani u europskim geostrateškim projektima te da bi dijelovi paneuropske energetske infrastrukture na hrvatskom teritoriju bili značajna komponenta hrvatske sigurnosti i snage.

Voditelji odnosa s javnošću Janafa i Plinacroa predstavili au svoja, uglavnom negativna iskustva, s medijima, a predstavljeni su i rezultati istraživanja agencije Puls, prema kojima 35 posto građana smatra da Hrvatska treba graditi energetske objekte na svom teritoriju za potrebe drugih zemalja, a 26 posto ih smatra da lokalna zajednica može te projekte odbiti.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙