Rupel je rekao da se s time ne slaže, te da je Hrvatska potpisivanjem sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije pristala na pregovore o tom pitanju u okviru sukcesijskih pregovora preko Banke za međunarodna poravnjanja u Baselu.
Predstavnik za sukcesiju slovenske vlade Miha Pogačnik za "Odmeve" je izjavio da Slovenija ne može pristati jamčiti za dug koji je nastao u drugoj državi.
Komentirajući izjave Mesića i Drnovšeka nakon sastanka u četvrtak, Rupel je rekao da se s Drnovšekom slaže da bi trebalo uložiti trud da se otvorena pitanja riješe.
Komentirajući odgovor hrvatskog ministarstva vanjskih poslova koje je u ponedjeljak odbacilo navode iz slovenske protestne note od istog dana, a vezane na gradnju mosta preko mure kod Martina na Muri, Rupel tvrdi da nije točno da je most bio sagrađen uz pristanak Slovenije, nego da je ranije postojao dogovor da ga Slovenija i Hrvatska sagrade zajedno, a granični prijelaz postave na sredini mosta.
Hrvatska sada tvrdi da most povezuje dijelove hrvatskog teritorija, što je sporno, rekao je Rupel, a odbacio je i tvrdnje iz hrvatske note da je most sagrađen u skladu sa sporazumom o malograničnom prometu i suradnji.
Rupel je rekao da je istina da je teritorij na kojemu je sagrađen most na području pod hrvatskim katastrom, ali da je bio pod slovenskom kontrolom u trenutku osamostaljenja Slovenije i Hrvatske.
Rupel je rekao da se uvijek zauzimao da se za određivanje državne granice s Hrvatskom primjenjuje jedinstveni kriterij.
Ako se katastarski kriterij primjenjuje na tom mjestu uz Muru, onda bi ga trebalo primijeniti i uz rijeku Dragonju jer su zaseoci na njenoj lijevoj strani u slovenskom katastru, pojasnio je.
"Hrvati bi se u tom pogledu morali odlučiti kakav kriterij za granicu ćemo primijeniti", dodao je Rupel.