Bijela knjiga o ključnom graničnom sporu Hrvatske i Slovenije u Piranskom zaljevu ponavlja slovensko stajalište kako Slovenija treba imati izlaz na otvoreno more te da joj Piranski zaljev pripada u cjelini.
Rupel je, predstavljajući novinarima Bijelu knjigu u Ljubljani, rekao da se radi o jednoj vrsti enciklopedije o graničnim pitanjima između dviju država, koja donosi faktografske elemente u prilog slovenskim stajalištima.
Rupel je istaknuo kako je temeljno stajalište Slovenije glede slovensko-hrvatskog graničnog pitanja da je Slovenija kao dio nekadašnje Jugoslavije imala teritorijalni izlaz na otvoreno more, te da ga ima i danas, kao i da joj Piranski zaljev pripada u cjelini.
Istaknuo je da je stajalište o cjelovitosti Piranskog zaljeva usvojio slovenski Parlament 1994., te da ga slovenska vlada nema pravo mijenjati.
Rupel je rekao kako Slovenija 113 hektara zemljišta južno od rijeke Dragonje smatra slovenskim teritorijem.
Odgovarajući na pitanje novinara da li će zbog izdavanja knjige doći do pogoršanja odnosa sa Hrvatskom, Rupel je rekao kako očekuje da neće.
"Željeli bismo da i na drugoj strani potaknemo dijalog. Došlo je vrijeme da se granični problemi riješe Sine ira et studio (bez mržnje i pristranosti)" rekao je Rupel.
On je kazao kako Slovenija smatra da će se interes Hrvatske za rješavanje graničnih pitanja povećati tijekom njezinih pristupnih pregovora s Europskom unijom.
U aide-memoireu podijeljenom novinarima koji sažima stajališta Bijele knjige ističe se kako su dvije države u skladu s međunarodnim pravom i svojim dokumentima bile obvezne poštovati stanje na granici s danom osamostaljenja.
"Hrvatska je nakon 25. lipnja 1991. jednostranim aktima pokušala prejudicirati tok granice čime je na slovensko-hrvatskoj granici jednostrano stvarala nove fizičke i političke činjenice", navodi se u aide-memoireu.
Dokument kaže da je Hrvatska jednostrano preimenovala Piranski zaljev u Savudrijsku valu, te da je "1992. godine jednostrano i nezakonito uspostavila katastar i gruntovnu knjigu za dio kopnenog teritorija uz Dragonju".
Rupel je rekao da Slovenija ustraje na poštivanju stanja na granici sa 25. lipnja 1991. "Slovenija inzistira na temeljnoj poziciji poštovanja stanja na dan osamostaljenja dviju država, što je potvrdio i parafirani sporazum Drnovšek-Račan. Uz uvažavanje te pozicije, Slovenija je spremna na nove razgovore o promjenama tog sporazuma", rekao je Rupel.
Rupel je rekao kako Bijela knjiga i aide-memoire ističu da dvije države mogu rješavati otvorena pitanja bilateralno, uz pomoć EU-a, ali i na druge načine, npr. pomoću arbitraže.
Što se tiče granice na rijeci Muri, Rupel je kazao kako treba poštovati stanje na dan osamostaljenja. Po njegovim riječima, to područje katastarski pripada Hrvatskoj, ali je jurisdikciju u trenutku osamostaljenja na području uz Muru koje sada kontrolira hrvatska policija u praksi provodila Slovenija.