"Prijenosom tog predmeta na pravosudno tijelo priznali bi da se odričemo diplomatskih instrumenata. Pristankom na zahtjev Hrvatske da o granici odluku donese sud izrekli bi nepovjerenje našoj diplomaciji koja je Bijelom knjigom jasno pokazala što treba biti predmet razgovora", naveo je Rupel.
Šef slovenske diplomacije u svom prilogu ponavlja tezu kako Hrvatska ponudom da se dugogodišnji spor prepusti pravorijeku međunarodne pravosudne ustanove želi izbjeći da se to bilateralno pitanje riješi u "europskom okviru" tijekom pristupnih pregovora s Europskom unijom, kako to predlaže Slovenija.
"Već nekoliko mjeseci iz Hrvatske dolaze zahtjevi da se odlučivanje o granici prepusti međunarodnom pravosudnom tijelu. Tome se načelno nikad nismo protivili. No, prijedlog ima jedan nedostatak. Hrvatskim prijateljima smo u više prilika rekli da razumijemo njihovu želju da prebace odgovornost za državnu granicu na nekog drugog ili trećeg, no da je vrijeme pregovora za članstvo u EU najbolje vrijeme za sporazum i kompromis", ocijenio je Rupel.
To, tvrdi Rupel, ne razumiju mediji i neke snage koje su u Sloveniji Bijelu knjigu ocijenile nepotrebnom i tražile da Slovenija aktivno djeluje i preuzme kontrolu nad "spornim" teritorijima.
"Bijela knjiga je, bez obzira na sadržaj, klasičan diplomatski akt. Poslanstvo diplomacije je u tome da pokušajem razgovora i dogovora djeluje prije policajaca i vojnika", naveo je Rupel, dodavši da u medijima i javnosti postoji dosta krivih pojmova o pitanjima diplomatske profesije.
"Diplomacija ne koristi vojnike, sablje ili topove nego diplomatske izjave, note, razgovore i pregovore", protumačio je Rupel potrebu da se izda Bijela knjiga.
Za problematična mjesta u odnosima s Hrvatskom - tvrdi Rupel - nije kriva diplomacija nego naprotiv "premala uloga" koja je diplomaciji bila dodijeljena i to, dodaje Rupel, "prvenstveno na hrvatskoj strani", a predaja spora međunarodnom sudu bila bi "velik poraz" za diplomate jedne i druge države.