Sadašnja dijagnostika je neracionalna, pretrage se rade prečesto, bez potrebe i nekritički, a zbog nepotrebnih gužvi bolesnici kojima je stvarno potrebna pomoć čekaju dugo na pretrage i terapiju, istaknuo je predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču Zvonko Kusić na današnjem prvom znanstvenom simpoziju o bolesti štitnjače u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Bolesti štitnjače spadaju u najčešće poremećaje kod ljudi, koji utječu na druge organske sustave. Oko 50 posto odraslih osoba ima čvor u štitnjači, 10-20 posto okultni karcinom, a 2-10 posto poremećaj funkcije štitnjače.
Tehnologija koja je zadnjih desetljeća jako napredovala rabi se nepotrebno, bilo zbog nepotrebnih uputa liječnika ili samih pacijenta koji vrše pritisak tražeći pretrage, napomenuo je Kusić.
Po njegovu mišljenju nije potrebno svakome na sistematskom pregledu raditi ultrazvuk štitnjače, ali treba raditi preventivne testove kod trudnica za hipofunkciju štitnjače, te kod žena iznad 50 godina, kod kojih postoji visok rizik od hipotireoze.
Kako je istaknuo, pokazalo se nužnim izraditi znanstveno utemeljene smjernice i algoritme za liječnike i specijaliste kako bi se skratio dijagnostički postupak, radile se najbrže i najpreciznije metode, a za isti se novac obradilo više pacijenata.
Program smjernica Hrvatskog društva za štitnjaču bit će iduća tri mjeseca izložen na njihovoj web stranici, kako bi se na njih mogle uputiti primjedbe i prijedlozi, koji će se naknadno razmatrati, prije donošenja konačnih smjernica.