LJUBLJANA
Slovenski premijer Janez Janša u ponedjeljak je u sklopu jednosatnog razgovora za Televiziju Slovenija uoči Dana državnosti govorio i o odnosima s Hrvatskom, pri čemu se osvrnuo na Bijelu knjigu o graničnim pitanjima koju je prezentiralo ministarstvo vanjskih poslova. Janša je rekao da je Bijela knjiga "zbirka povijesnih dokumenata i akata koji ilustriraju formalno stanje na granici između Slovenije i Hrvatske u vrijeme prije osamostaljenja" te da je to "ključno zbog našeg dogovora da ćemo priznati to stanje i da republička granica postaje državnom granicom". Janša je istaknuo da Bijela knjiga nije napad na Hrvatsku i dodao da "i Hrvatska može izdati svoju zbirku dokumenata jer istina je da su se u bivšoj Jugoslaviji neke nadležnosti preklapale". Za Sloveniju je najvažnije, dodao je Janša, to da Bijela knjiga donosi dokumente koji dokazuju da je Slovenija i prije osamostaljenja imala izlaz na otvoreno more i da je kontrolirala cijeli Piranski zaljev.
LJUBLJANA
Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je u ponedjeljak navečer u emisiji Odmevi da je Bijela knjiga o slovensko-hrvatskoj granici namijenjena u prvom redu slovenskoj javnosti, ali da će biti zanimljiva i za hrvatsku politiku premda ne predstavlja neku novu inicijativu sa slovenske strane. Na pitanje slijedi li nakon Bijele knjige nova diplomatska akcija Ljubljane, Rupel je rekao da ne slijedi. "O izdavanju Bijele knjige odlučili smo se prije pola godine i ona malo kasni. S Hrvatskom smo jednu fazu pregovora završili sporazumom Drnovšek - Račan, onda su bili izbori u Sloveniji, ova vlada krenula je iznova. Lani smo s Hrvatskom zaključili brijunski sporazum o izbjegavanju incidenata, no budući da se to malo zakompliciralo, odlučili smo dati ove dokumente na stol. Oni su namijenjeni našoj javnosti, a očekujemo da će izazvati i pažnju u Hrvatskoj", rekao je Rupel.
RIM
Talijanski tužioci zatražili su u ponedjeljak podizanje optužbe protiv američkoga vojnika koji je na kontrolnoj točki u Bagdadu ustrijelio talijanskoga agenta kojega njegova zemlja sada oplakuje kao mučenika. Vlasti traže optužnicu za ubojstvo i pokušaj ubojstva, kaže jedan od tužilaca koji je želio ostati anoniman jer novi talijanski zakon samo glavnome tužiocu dopušta razgovor s novinarima. Kobna se pucnjava dogodila 4. ožujka 2005., a smrt Nicole Caliparija razljutila je Talijane koji su se ionako već masovno protivili ratu u Iraku. Prošla, konzervativna talijanska vlada Silvija Berlusconija, odana američka saveznica, uporno je tražila istragu toga slučaja, ali je i tvrdila da taj incident neće promijeniti talijansko prijateljstvo s Washingtonom. I nova talijanska vlada lijevoga centra priopćila je da taj slučaj neće pokvariti dobre odnose Italije i SAD-a.
BRUXELLES
Kad se ovaj tjedan sastane s čelnicima Europske unije na summitu kojemu je cilj jačanje suradnje u borbi protiv terorizma, američki će predsjednik George Bush čuti glasne pozive na zatvaranje zatvora u zaljevu Guantanamu. Bush će u srijedu u Beču sudjelovati na godišnjem sastanku na vrhu EU-a i SAD-a, a na dnevnome će redu biti i pitanja trgovine, ulaganja i osiguravanja dugoročnih izbora energije. Mnoge zemlje EU-a nisu se 2003. slagale sa službenim Washingtonom o pitanju rata u Iraku, ali transatlantske su se napetosti ublažile i raste nada da će EU i SAD surađivati na ključnim pitanjima, među ostalima i na borbi protiv financijera terorizma. No neslaganja i dalje ima, piše Reuters, a jedno je od njih i pitanje zatvora Guantanama. Europa strahuje da zbog borbe protiv terorizma u SAD-u jača protekcionizam pa američki Kongres čak pokušava postrožiti propise o stranom vlasništvu američkih kompanija.