Igmansku inicijativu uz Građanski odbor za ljudska prava iz Zagreba čine i Centar za regionalizam iz Novog Sada te sarajevski Forum demokratske alternative (FDI) koji je uz financijsku i organizacijsku potporu Vlade Norveške i proveo monitornig najutjecajnijih medija u regiji.
"Ovim smo željeli skrenuti pozornost na stanje u medijima i pokušati načiniti korak dalje ne bi li se ono promijenilo", izjavio je dugogodišnji novinar i bivši veleposlanik BiH u Hrvatskoj Zlatko Dizdarević predstavljajući analizu načina medijskog izvještavanja o susjedima u ovom dijelu Europe.
Kako se navodi u samom dokumentu, prvi cilj istraživanja bio je potaknuti učinkovitije uzajamno izvještavanje u regiji s ciljem bolje komunikacije među građanima i razvijanja osjećanja pripadnosti zajedničkoj obitelji europskih država.
Drugi cilj je pak spriječiti ponavljanje sterotipa i medijskih manipoulacija kakve su u bliskoj prošlosti služile poticanju mržnje.
Analiza je rađena od 1. travnja do 20. svibnja ove godine na uzorku od sedam dnevnih novina, pet tjednika te središnjih informativnih emisija Hrvatske televizije (HTV), Televizije Srbije (RTS) i bosanskohercegovačke BHT 1.
Od dnevnih novina iz Hrvatske analizirani su Jutarnji list i Slobodna Dalmacija a od tjednika Globus i Nacional.
Analiza je pokazala kako se o stanju u susjednim zemljama u medijima izvještava stihijski, bez dubljih analiza te da u prilozima dominiraju teme koje spadaju u rubriku crna kronika ili eventualno estrada a sve to uz naglašeni senzacionalizam.
"Uređivačka politika u dijelu bavljenja susjednim državama pod snažnim je pritiskom logike i filozofije raspada bivše države a ne konteksta zajedničke budućnosti u europskim koordinatama", stoji u izvješću o analizi pisanja medija.
Jedina tema koju mediji u regiji tretiraju na podjednak način je suradnja s Haaškim tribunalom odnosno uhićenja optuženih za ratne zločine, navodi se u dokumentu.
U dijelu posvećenom hrvatskim dnevnim novinama, dokument na primjeru Jutarnjeg lista ukazuje na nedostatak analitičkog pristupa a uredništvu tog dnevnika se priznaje kako ne koristi govor mržnje no istodobno se zamjera to što građane BiH hrvatske nacionalnosti portretira jednostavno kao Hrvate ostavljajući dvojbu o njihovoj državnoj pripadnosti.
Za Slobodnu Dalmaciju navedeno je pak kako u odnosu na BiH "najdosljednije poštuje duh i uređivačku politiku iz prošlih vremena".
Za novinare tog lista koji pišu o stanju u BiH navedeno je kako su "jednostrani promotori poznatih stereotipa" te "lovci" na negativne priče koji ne prezaju ni od uporabe jezika mržnje.
Za Globus i Nacional konstatirano je kako uglavnom pokazuju slabo zanimanje za zbivanja u susjedstvu.
Za dnevnike HTV-a navedeno je kako poštuju profesionalni kodeks i ne koriste jezik mržnje no ističe se kako u njima, baš ni kao u TV denvnicima koji se emitiraju iz Beograda ili Sarajeva, nema mjesta za priloge o zbivanjima u susjedstvu koji bi gledateljima prenijeli sliku drugačiju od one prouzročene negativnim povodom i kontekstom.