Tema toga znanstveno-stručnog skupa, koji je priredilo Hrvatsko kulturno vijeće, udruga koja okuplja hrvatske intelektualce, osvijetljena je s političkoga, pravnoga, povijesnog i filološkog aspekta.
Posljednji govornik na skupu akademik Josip Pečarić rekao je kako Haaški sud u optužnicama optužuje hrvatsko državno i vojno vodstvo i u Hrvatskoj i u BiH te hrvatski narod za ono što nije činio ni sud u Nuernbergu.
"Zato su same optužnice i neke presude Suda u Haagu zločin nad zločinima", rekao je Pečarić, objasnivši da stoga o Sudu u Haagu i govori kao o zločinačkom sudu, a o tim njegovim optužnicama kao o "zločinačkom pothvatu toga zločinačkog suda".
Pečarić je za sudjelovanje u "udruženu zločinačkom pothvatu Suda u Haagu i svjetskih moćnika" optužio i hrvatske vlasti od 2000.
"Ne poštuju ni vlastite rezolucije, kao što je ona u kojoj jasno stoji da Hrvatska nije agresor na BiH, kao ni stajalište Ustavnog suda o djelovanju Oružnih snaga Republike Hrvatske u oslobađanju okupiranih područja", izjavio je, dometnuvši kako prihvaćaju nekritički naloge Suda u Haagu pa uhićuju i progone one koji su najzaslužniji za postojanje hrvatske države i za opstojnost Hrvata u BiH.
Jezikoslovac Marko Samardžija govorio je o terminološkom oksimoronu "zajednički zločinački pothvat", ustrdivši kako se teška sjena te sintagme nadvila nad mnoge sinove hrvatskoga naroda, uspješne vojskovođe i neupitno dostojanstvene borce za samostalnu hrvatsku državu.