Friščić je, zatraživši od Vlade očitovanje o ZERP-u, rekao da će, ako se to ne dogodi HSS s Cehom i sindikatom ribara i drugim udrugama organizirati referendum o ZERP-u.
Ako ZERP ne proglasimo sada, to više ne će biti moguće kad pregovori završe i Hrvatska uđe u EU, rekao je Friščić na konferenciji za novinare. Istaknuo je da su gotovo sve obalne i otočne države u svijetu, uključivo i države članice EU-a, proglasile svoje gospodarske, odnosno ekološko-ribolovne pojase. To je suvereno pravo svake države, pri čemu se ne mora tražiti pristanak drugih država u skladu s Međunarodnom konvencijom o pravu mora UN-a iz 1982., podsjetio je.
Želimo svakako uspostaviti hrvatski ZERP koji nam osigurava nadzor i iskorištavanje 25.000 četvornih kilometara jadranskih voda na koje imamo suvereno pravo kao i sve druge pomorske zemlje, istaknuo je Friščić, upitavši "zašto bi Hrvatska jedina u svijetu ustuknula pred nepravednim zahtjevima EU-a, kad i njezine članice, primjerice i mala Malta, slobodno raspolažu sličnim ribolovnim pojasom". Naveo je da zbog neproglašenja ZERP-a Hrvatska godišnje gubi 300 milijuna eura, t.j. da toliko zarađuju talijanski ribari.
Friščić je rekao da Italija svojim godišnjim ulovom sudjeluje s više od 90 posto u ukupnu ulovu ribe u Jadranskom moru, a od toga se velik dio odnosi na hrvatski ZERP. Talijani će moći i dalje loviti u hrvatskom moru, samo što će proglašenjem ZERP-a Hrvatskoj morati plaćati koncesiju, rekao je Friščić.
Na konferenciji za novinare bio je i potpredsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori Romeo Mikičić, istaknuvši kako su od HSS-a zatražili potporu jer je proglašenje ZERP-a državni interes.
Friščić je podsjetio da je HSS, kad je sudjelovao u vlasti, inicirao a Hrvatski sabor 2003. proglasio ZERP, s određenjem početka primjene 3. listopada 2004., ali je dolaskom nove vlasti stavljen u mirovanje.