Knjiga je posvećena fenomenu umjetničkog i društvenog djelovanja ruskih izbjeglica koji su nakon Listopadske revolucije utočište pronašli u Hrvatskoj.
Po riječima Irene Lukšić knjigom se po prvi put u nas šire vrednuju visoki artistički dometi ruskih emigranata na našim prostorima i pokazuje da je Hrvatska u međuratnom razdoblju predstavljala respektabilan kulturni prostor te da je hrvatski prinos ruskoj emigrantskoj kulturi XX. stoljeća jedan od značajnijih u svijetu.
"Riječ je, dakako, o temi koja se dosad nije sustavnije istraživala, a prije pada Berlinskog zida građa je uglavnom bila nedostupna, pohranjena u arhivima tajnih službi istočnoeuropskih zemalja, i stoga nepoželjna za prezentaciju", napominje Lukšić.
U uvodnom tekstu priređivačica definira Hrvatsku, odnosno Zagreb, kao jedno od značajnijih središta ruske emigrantske kulture između dva rata.
"Zagreb je u međuratnoj ruskoj dijaspori visoko kotirao i danas, kada nam se pruža mogućnost uvida u razne segmente stvaralaštva emigranata, vidimo da je predstavljao relevantno europsko središte ruske kulture", napominje Lukšić.
U odjeljku tipologije mjesta Aleksej Arsenjev obrađuje Dubrovnik kao mjesto u kojemu su djelovali poznati ruski slikari, književnici, publicisti, scenski umjetnici i druge javne osobe. Autor je posebnu pozornost poklonio povijesti kontakata Dubrovnika i Rusije te svakodnevnom životu izbjeglica koje su početkom 20-ih godina prošloga stoljeća stigle s tzv. krimskom evakuacijom.
U bloku tekstova s kazališnom tematikom ističe se prilog poznatog baletnog umjetnika Zvonimira Podkovca iz povijesti zagrebačkog baleta, koji se bavi životom, sudbinom i umjetničkim dosezima ruskih plesača. Tu su još i prilozi o ruskim emigrantima kao scenografima, Ruskom dramskom studiju i gostovanju MHAT-ovaca u Zagrebu.
Prilozi o jeziku i književnosti ruskih emigranata bave se obilježjima verbalnog izraza asimiliranih Rusa-književnika, poetikom pjesničkih radova na ruskom jeziku i fenomenom podzemnog časopisa "Jaroslavna". O tome pišu Irena Lukšić, Ivana Matas Ivanković i Rostislav Polčaninov.
Odjeljak društvenih događaja ispunjavaju tekstovi o utemeljenju Hrvatske pravoslavne crkve, bolnici Ruskog Crvenog križa u Loboru i zgode iz života ruskih skauta.
Od osoba koje su zanimljive za hrvatski javni i kulturni život ističu se Ivan Grigorjevič Jakovljev, koji je poslužio kao model kiparu Ivanu Meštroviću za spomenik Indijancima u Chicagu, te Nikolaj Bulgakov, brat književnika Mihaila Bulgakova. O njima pišu Mladen Skoko i Tatjana Ribkin Puškadija.
Izdanje je ilustrirano dokumentima i fotografijama iz arhiva, a zaključuje ga bogata bibliografija radova ruskih emigranata u Hrvatskoj, koju je sastavila Sanja Slukan.