"Općenito se ističe vrlo velik napredak u ispunjavanju političkih, gospodarskih i obrambenih kriterija", izjavila je ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar Kitarović nakon sastanka sa Sjevernoatlantskim vijećem i glavnim tajnikom NATO-a Jaapom de Hoopom Schefferom.
Govoreći o očekivanjima od sljedećeg summita NATO-a u studenom ove godine u Rigi, ministrica Grabar-Kitarović je rekla kako se nada "snažnoj i jasnoj poruci u pogledu budućeg članstva Hrvatske u NATO-u te jasan vremenski okvir".
Na sastanku se govorilo o napretku učinjenom tijekom četvrtog godišnjeg ciklusa Akcijskog plana za članstvo (MAP), NATO-ovog programa za prilagodbu zemalja aspirantica standardima Saveza.
Ministar obrane Rončević je, sa svoje strane, istaknuo da je NATO pohvalio činjenicu što je Hrvatska prošle godine donijela strateški pregled obrane i izradila dugoročni plan razvoja oružanih snaga za razdoblje od 2006. do 2015. godine.
U tom dokumentu je predviđeno da će Hrvatska 2010. godine moći iz svoga proračuna za potrebe obrane izdvajati 2 posto bruto društvenog proizvoda, što je veličina koju preporučuje NATO.
U pogledu sudjelovanja hrvatskih vojnika u međunarodnim mirovnim misijama, dokument predviđa da će oko 2015. godine, Hrvatska moći sudjelovati s oko 700 vojnika. Prema tom planu, Hrvatska bi na kraju projiciranog razdoblja trebala imati 16 tisuća djelatnih vojnih osoba.
U izradi plana vodilo se računa i o socijalnoj dimenziji, budući da predviđa znatno smanjenje broja zaposlenih, kazao je Rončević.
Ministar Rončević posebno je istaknuo da je dugoročni plan razvoja oružanih snaga dobio pozitivnu recenziju Ekonomskog instituta u Zagrebu, koja pokazuje da je plan financijski održiv.
Kao jedan od najvećih izazova, ministrica Grabar Kitarović je istaknula podizanje potpore u hrvatskoj javnosti za članstvo u NATO-u.
"Naša istraživanja govore da je trećina građana za članstvo u NATO-u, trećina protiv, a trećina nema izražen stav. To je odraz nedostatka informacija, ali i percepcije da ne postoji izravna prijetnja sigurnosti Hrvatske", rekla je ministrica, dodajući da će se vladina komunikacijska strategija nadograđivati.
"O prednostima članstva u NATO-u ne možemo govoriti u kontekstu broja vojnih baza i broja vojnika, nego u kontekstu sigurnosti stranih ulaganja, otvaranja radnih mjesta, većeg tržišta itd", rekla je Kolinda Grabar Kitarović.
Ministrica je rekla da su veleposlanike NATO-a zanimali konkretni podaci o reformi pravosuđa, povratku izbjeglica i prognanika.
"Imamo podršku Sjevernoatlantskog vijeća za reformske procese u Hrvatskoj", dodala je.
Ovo je zadnji sastanak s NATO-om prije summita u Rigi, koji neće biti posvećen proširenju Saveza, ali Hrvatska očekuje signal da bi mogla dobiti pozivnicu na idućem summitu 2008. godine. Kako se doznaje, veleposlanici zemalja članica su u svojim istupima isticali da Hrvatska treba dobiti jasan i snažan signal, te da je daleko odmakla u pripremama za članstvo, pogotovu u odnosu na druge dvije aspirantice Makedoniju i Albaniju.