Domaćin sastanka, hrvatski premijer Ivo Sanader, u uvodnom je govoru izrazio zahvalnost SAD-u za vodstvo u regiji jugoistočne Europe i pokretanje Američko-jadranske povelje koja je, po njegovim riječima "vrlo korisna za pridruživanje Hrvatske NATO-u".
"Članstvo u NATO-u strateški je cilj Hrvatske, koja je svjesna da se mir i sigurnost ne mogu ostvariti u izolaciji. U NATO-u prepoznajemo jedinstveno učinkovit političko-obrambeni savez utemeljen na vrijednostima mira, slobode, demokracije i tržišnog gospodarstva", kazao je premijer Sanader.
Cheneyev posjet Hrvatskoj je posjet najvišeg ranga iz SAD od dolaska predsjednika Billa Clintona 1996., rekao je premijer, naglasivši snažne veze SAD i Hrvatske.
Potpredsjednik SAD Cheney izrazio je "snažnu podršku željama tri članice Američko-jadranske povelje da se pridruže euroatlantskoj zajednici" dodajući kako je ostvaren veliki napredak.
"Duboko cijenimo činjenicu da su sve tri zemlje već angažirane uz snage SAD i NATO-a u Afganistanu i Iraku", naglasio je Cheney. On drži sastanak u Dubrovniku "važnim za ocjenu napretka u osposobljavanju za članstvo u NATO-u''.
Po riječima premijera Sanadera, hrvatski narod zna što znači boriti se za slobodu i zato je odlučan očuvati slobodu, demokraciju i ekonomsku stabilnost kroz punopravno članstvo u NATO-u zajednici.
Premijer Sanader izrazio je spremnost i odlučnost Hrvatske da prevlada teškoće i izazove koji se javljaju na putu u NATO i napreduje s reformama, surađujući s SAD i drugim partnerima iz NATO-a.
Izrazio je nadu da će sa summita NATO-a u Rigi u studenom ove godine biti upućen "snažan signal za buduće članstvo u Savezu i utvrđen jasan raspored za te pregovore".
Premijeri Albanije i Makedonije, Sali Berisha i Vlado Bučkovski također su izrazili snažne aspiracije svojih zemalja za članstvo u NATO-u, kao i spremnost da svoje snage angažiraju svugdje u svijetu gdje su i snage NATO-a i SAD.
Također su istaknuli da od summita u Rigi očekuju jasan signal o izgledima za punopravno članstvo u NATO-u.
Premijer Sanader je nakon sastanka izjavio da ovom prilikom nije bilo riječi o spornom sporazumu o neizručivanju američkih vojnika ICC-u, odnosno članku 98., te izrazio spremnost Hrvatske za "nastavak razgovora o tome". Na upit je li zatraženo angažiranje hrvatskih snaga u Iraku, odgovorio je negativno, rekavši da će Hrvatska u toj zemlji zadržati samo savjetodavnu ulogu.