Na danas održanom okruglom stolu u organizaciji Centra za mirovne studije (CMS) rečeno je da bi se po posljednjem zakonskom prijedlogu uloga tijela za civilni nadzor svela na 'poštanski sandučić' koji bi primjedbe prosljeđivao tajnim službama i građanima slao dobivene odgovore, bez mogućnosti provjere ili uvida u tajne dokumente kao do sada.
Pomoćnik ravnatelja Protuobavještajne agencije (POA) Joško Badžim kazao je u ime predlagatelja da su zakonske izmjene rađene kako bi se podigla učinkovitost i osposobljenost tajnih službi te istovremeno, što je moguće više, zaštitila sva ljudska prava hrvatskih građana.
U tom je smislu, kaže, redefinirana i uloga novog tijela za civilni nadzor. "Praksa je pokazala da to tijelo sada ima šire ovlasti nego što je primjereno civilnom vijeću te da ulazi u pravna i tehnička pitanja", kazao je Badžim. Novi zakonski prijedlog, dodao je, stoga predlaže da u vijeću za civilni nadzor više ne bi sjedili stručnjaci za pojedina područja već javne osobe koje su se dokazale u radu na očuvanju ljudskih prava i demokracije.
Saborski zastupnik SDP-a Šime Lučin protivi se smanjenju sadašnjeg stupnja nadzora nad obavještajnim službama i ističe da je jača civilna kontrola od interesa i za tajne službe koje bi tako mogle povratiti izgubljeno povjerenje građana.
"Javnost ima više povjerenje prema građanskom nego političkom nadzoru", kazao je Lučin, podsjećajući da je novija povijest prepuna primjera kada su tajne službe zlouporabile svoje ovlasti.
Član tijela na nadzor i ravnatelj Centra za ljudska prava Tin Gazivoda smatra da bi bez mogućnosti uvida u tajne dokumente i izravne kontrole rada obavještajnih službi budući članovi vijeća za nadzor bili dovedeni u situaciju da ne mogu stajati iza svojih riječi, iako bi za razliku od sadašnje situacije javnost mogli izvještavati o svojim otkrićima. "Bez uvida u službene dokumente ne može se utvrditi postupaju li obavještajne agencije u skladu sa zakonom", ustvrdio je Gazivoda.
Aktivistica CMS-a Vesna Teršelić ustvrdila je da bi smanjenje ovlasti vijeća za civilni nadzor dovelo do 'kozmetičkog tijela' u koje se nevladinim udrugama ne bi niti isplatilo slati svoje predstavnike. U vrijeme političkog nadzora nad tajnim službama u Hrvatskoj je prisluškivano stotine novinara i nevladinih aktivista, pa civilni sektor ne smije odustati od stečenih prava, ustvrdila je Teršelić.