Na konferenciji za novinare povodom Dana slovenske diplomacije, kojim se obilježava dan kad je Slovenija 1992. postala članicom UN-a, Rupel je govorio, među ostalim, i o predsjedanju svoje države Europskom unijom u prvoj polovici 2008. godine.
"Mislim da naše predsjedanje Europskom unijom s time nije povezano", rekao je Rupel, odgovarajući na pitanje novinara HTV-a o tome kako će neriješena granična pitanja utjecati na predsjedanje EU-om. "Predsjedanje Slovenije mora biti usklađeno s ostalim članicama, Europskom unijom nećemo predsjedavati u ime svoje politike", kazao je slovenski šef diplomacije.
Rekavši da ne govori ništa novo, Rupel je izjavio da Slovenija želi da se što prije riješi pitanje granice s Hrvatskom, ali da je Hrvatska do sada više puta odustala od onoga o čemu se je sa Slovenijom već bila dogovorila. "Rješenje otvorenih pitanja ne ovisi samo o nama nego i od spremnosti Hrvatske. O mnogim važnim stvarima već smo bili postigli sporazum, pa je Hrvatska od toga odstupila", rekao je Rupel pojasnivši da tu misli na tzv. parafirani sporazum Drnovšek-Račan, koji je, po njegovim riječima, u Sloveniji i dalje aktualan, odnosno "dio je rasprava o granici". "To je činjenica koja se ne može zanijekati", kazao je slovenski ministar o sporazumu, dodajući da ta činjenica ima i važnost u međunarodnom pravu.
Isto tako, prema Rupelovim riječima, Hrvatska je bečkim sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ, potpisujući ga, priznala da je pitanje deviznih štediša Ljubljanske banke Zagreb "sukcesijsko pitanje" jer tako, kako je pojasnio, predviđa prilog C spomenutog sporazuma. "Danas Hrvatska negira taj svoj potpis, a postoji i niz sličnih primjera", dodao je.
Po njegovim je riječima "možda upravo zbog toga" vrijeme hrvatskih pregovora s Europskom unijom o članstvu "idealno razdoblje" da se bilateralni problemi Slovenije i Hrvatske riješe.
Rupel je na dodatno pitanje zašto Slovenija ne prihvaća arbitražu o granici kad smatra da je u pravu, rekao da je to pitanje, "ako ne ide drukčije", treba riješiti "bez uplitanja medija".