Uz Rupela i Bajuka u panel-raspravi Televizije Slovenija u noći sa srijede na četvrtak, koja je bila posvećena dvogodišnjici članstva Slovenije u Europskoj uniji, sudjelovali su i bivši premijer Anton Rop, te još nekolicina istaknutih političara.
Rupel je u vezi štediša Ljubljanske banke Zagreb i njihovih deviznih depozita rekao da je jamac za njihovu štednju bila bivša jugoslavenska federacija, a danas su to države nasljednice.
"Da Ljubljanska banka danas posluje u Hrvatskoj, onda bi oni na šalteru mogli dobiti svoj novac, ovako to moraju potraživati od država slijednica", rekao je Rupel, tumačeći da je Slovenija štediše svojih banaka isplaćivala po teritorijalnom principu.
Slovenski ministar vanjskih poslova rekao je - govoreći o odnosima s Hrvatskom - da je s Hrvatskom do sada Slovenija imala problem u njenoj vjerodostojnosti.
Hrvatska je vlada po njegovim riječima potpisujući sporazum o sukcesiji bivše SFRJ pristala na to da je pitanje stare devizne štednje "sukcesijsko pitanje" iako danas tvrdi da je riječ "o imovinsko-pravnom odnosu banke i štediša". Isto se, ustvrdio je Rupel, dogodilo i sa "parafiranim" sporazumom o državnoj granici bivših premijera Janeza Drnovšeka i Ivice Račana kojega se Hrvatska kasnije odrekla.
Na pitanje kako će Slovenija ostvarivati svoje nacionalne interese kad je riječ o odnosima s Hrvatskom i njenom uključivanju u Europsku uniju, te primjedbu da Bruxelles nije pristao na tezu da je riječ o pitanjima povezanim s hrvatskim pregovaračkim procesom nego o bilateralnim stvarima, Rupel je rekao da Slovenija za razliku od problema u odnosima s Italijom i Austrijom ima veća otvorena pitanja, ali da će i njih biti lakše riješiti u europskom okviru, a što se tiče pitanja granice specificirao je da će se pred Europom to pitanje morati postaviti u njegovoj ozbiljnosti.
"Europska unija ne govori ništa drugoga nego ono što govorimo i mi. A mi smo rekli da će to možda biti lakše riješiti u vrijeme pregovora Hrvatske s Europskom unijom", rekao je Rupel, dodajući da su dva glavna pitanja, pitanje granice i štediša Ljubljanske banke, zapravo već bila riješena, ali je Hrvatska kasnije promjenom stajališta pokazala problem kredibiliteta.
Ministar financija Andrej Bajuk rekao je u vezi s pitanjem neisplaćene štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci da je slovenska pozicija o tome "neosporna i moralna".
"Taj novac nije bio uložen u Sloveniji i Slovenija ga nikad nije imala u svojim rukama. To je sve otišlo u Beograd i Slovenija od toga nije imala ništa. Zato taj novac ne možemo niti vratiti. U vezi s tim ne bojim se nikakve presude", rekao je Bajuk.
Bivši slovenski premijer Anton Rop izjavio je da bi bilo "nepošteno i nefer" tražiti od slovenskih poreznih obveznika da vraćaju devize hrvatskih štediša kad s tim nisu imali ništa, te dodao da je Slovenija od Hrvatske očekivala da će devizne štediše isplatiti po teritorijalnom načelu.
Rop je dodao da se kao ministar financija prije desetak godina bavio pitanjem Ljubljanske banke i njenih deviznih štednih uloga, te da je teritorijalnu isplatu štediša po uzoru na Sloveniju, predlagala i "međunarodna arbitraža".
Rop je rekao da su u Sloveniji u vrijeme bivše Jugoslavije poslovale i banke iz Bosne i Hercegovine, te da je Slovenija štediše tih banaka isto tako isplatila.