Crna Gora će, kao država koja izlazi iz zajednice, morati tražiti članstvo u svim međunarodnim organizacijama.
Predsjednik Ustavnog suda Srbije Slobodan Vučetić, u izjavi agenciji Beta uoči crnogorskog referenduma, kazao je da bi se Srbija u roku od nekoliko dana, izmjenom Zakona o vladi i donošenjem deklaracije o proglašenju neovisnosti u parlamentu, mogla konstituirati kao samostalna država.
"Srbija će biti u znatno povoljnijem međunarodno-pravnom i ustavnom položaju nego Crna Gora, zato što Ustav Srbije iz 1990. godine, koji je napravljen sadržajno kao ustav neovisne države s punim državno-pravnim kapacitetom, omogućava da bez ikakvih ustavno-pravnih problema prijeđe na status neovisne države", kazao je Vučetić.
I politički analitičar Zoran Lutovac, u intervjuu Radiju B92 u ponedjeljak, podsjeća da je Europska unija sudjelovala u stvaranju Ustavne povelje, koja predviđa mogućnost referendumske odluke o samostalnosti Crne Gore, te da je EU dužna prihvatiti Srbiju kao nasljednicu državne zajednice.
"Za razliku od Srbije koja će ostati članica međunarodnih institucija, Crna Gora će morati ispočetka graditi svoj međunarodni subjektivitet", kaže Lutovac. On dodaje da bi za smirivanje eventualnih tenzija nakon ustanovljavanja konačnih referendumskih rezultata bilo ključno da EU i politički suprotstavljeni blokovi stranaka priznaju rezultate referenduma, kao i da bi crnogorska vlast morala prihvatiti kao realnost činjenicu da u Crnoj Gori živi velik broj ljudi koji su se zalagali za opstanak zajedničke države sa Srbijom.
Pregovori Srbije i Crne Gore s Europskom unijom o budućem članstvu započeli su prošle godine i od početka su vođeni na dva kolosjeka uzimajući u obzir različit gospodarski sustav dviju država tako da odvajanje Crne Gore neće imati nikakav stvaran učinak na tehnički aspekt pregovora.
Nastojanja Crne Gore na ulasku u EU biti će odgođena dok ona bude čekala na formalno priznanje međunarodne zajednice, no političari koji zastupaju suverenost smatraju da će njezin put u Europu biti brži kada Crna Gora prestane biti kažnjavana zbog srbijanskog odbijanja pune suradnje s Haagom, zbog čega je ovog mjeseca i došlo do suspenzije pregovora s EU.
Dvije države imaju različitu valutu i trgovinske i carinske zakone i samo je nešto zajedničke imovine ostalo za podijeliti, prije svega zgrade veleposlanstava. Crna Gora će u budućnosti morati platiti za svoja vlastita ministarstva obrane i vanjskih poslova te osnovati vlastitu vojsku.
Na odluku crnogorskih građana čekala je i Vlada Srbije, koja će - kako je to prošloga tjedna najavio ministar financija Mlađan Dinkić - pretrpjeti rekonstrukciju ne samo zbog toga što je početkom svibnja njen potpredsjednik Miroljub Labus dao ostavku zbog prekida pregovora s Europskom unijom, već i zbog toga što će republička vlast morati formirati dva nova ministarstva, vanjskih poslova i obrane, koja su dosad bila na razini državne zajednice.
Mediji nagađaju i tko će biti vrhovni zapovjednik nakon odlaska Crne Gore iz državne zajednice. Vojni analitičari Aleksandar Radić i profesor Fakulteta civilne obrane Zoran Dragišić, u izjavi "Blicu" od ponedjeljka, suglasni su u tome da bi prema Ustavu i prema logici stvari, zapovjedništvo nad vojskom trebao preuzeti predsjednik Srbije Boris Tadić. Također ističu da bi sadašnji ministar Zoran Stanković, i nakon formiranja ministarstva obrane Srbije, trebao ostati na toj dužnosti.