Istraživanje, koje je provedeno tijekom travnja na uzorku od tisuću građana starijih od 15 godina pokazuje i to da u nadprosječnom broju ambalažu vraćaju Slavonci, a najmanje stanovnici Dalmacije.
O tome da počnu vraćati ambalažu nije razmišljalo 13 posto anketiranih građana, a 13 posto izjavilo je da je ne vraća i ne namjerava vraćati.
Najzastupljenija dobna skupina skupljača je od 35 do 54 godine. Prema broju članova kućanstva, najrevnije su u vraćanju osobe iz kućanstava s 4 ili više članova i iz kućanstava s troje i više djece, kao i iz kućanstva čiji su prosječni prihodi između 3.500 i 6 tisuća kuna.
Kod onih koji se ne žele uključiti u vraćanje ambalaže, najviše je onih iz naselja s preko 100 tisuća stanovnika, starijih od 65 godina, te s nižim stupnjem obrazovanja.
Kako postoji prijedlog da se i za druge vrste ambalaže/proizvoda osigura skupljanje uz određenu naknadu, građane se pitalo jesu li spremni uključiti se i u takve organizirane oblike sakupljanja.
Svakako se uključiti namjerava 43 posto anketiranih, a moža njih 35 posto, dok se 22 posto ne namjerava uključiti.
Nova skupljanja najviše prihvaćaju ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji, a najmanje u Dalmaciji.
Prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu, od 1. veljače sve su hrvatske trgovine veće od 200 četvornih metara dužne od kupaca preuzimati ambalažni otpad i platiti im 50 lipa po komadu ambalaže veće od dva decilitara (PET boca, staklena boca za jednokratnu upotrebu ili Al-Fe limenke). Za njegovu primjenu snažno se se zalagale udruge potrošača i ekološke udruge, dok su neki trgovci isticali da će im njegova primjena otežati poslovanje.