Na pitanje bi li bez oklijevanja preselili zbog posla i sigurnijih prihoda, njih pet posto izjasnio se kako je to već činilo, 19 posto ih je spremno otići bilo kamo, 12 posto pristalo bi seliti samo unutar Hrvatske, pet posto pristaje seliti samo u inozemstvo, dok 22 posto ispitanika nije posve sigurno, a 37 posto nikako ne bi selilo zbog radnog mjesta.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.000 građana Hrvatske starijih od 15 godina.
U skupini koja se već selila zbog posla prednjače ispitanici u Istri, s osobnim prihodima od 4.000 do 6.000 kuna, samci, zatim osobe koje žive u naseljima s preko 100.000 stanovnika, te dobna skupina od 35 do 44 godine.
Spremnost na seljenje zbog posla bilo kamo više od prosjeka ističu ispitanici iz Like, Korduna, Banovine (28 posto), Zagreba i okolice (23 posto), naselja od 2.000 do 10.000 stanovnika (26 posto), dobna skupina od 15 do 34 godine (oko 30 posto), ispitanici sa srednjom stručnom spremom (23 posto), te osobe koje su iz četveročlanih obitelji.
Među onima koji bi se zbog posla selili samo unutar Hrvatske posebno se ističu građani iz Slavonije i osobe koje žive u naseljima od 10.000 do 100.000 stanovnika (po 21 posto) kao i dobna skupina između 45 i 54 godine starosti (19 posto).
Među pet posto onih koji bi prihvatili selidbu samo u neku drugu zemlju najveći broj ih je među osobama koje sada imaju posao na određeno vrijeme (11 posto), dobna skupina od 25 do 34 godine (9 posto), samci (8 posto), ili su iz Zagreba s okolicom (7 posto).
Najneodlučniji su oni koji žive u obitelji s troje ili više djece (37 posto), dobna skupina ispitanika od 15 do 24 godine (28 posto), a slijede građani s visokim obrazovanjem i višim ili visokim prihodima (po 27 posto).
Najbrojniji su oni koji odbijaju svaku mogućnost preseljenja za poslom, njih čak 37 posto, a predvode je osobe s najnižim obrazovanjem (73 posto), iz naselja do 2.000 stanovnika (48 posto), kao i građani Sjeverne Hrvatske (49 posto) te Like, Korduna i Banovine (46 posto).