Pokazuju to rezultati istraživanja zagrebačkog GfK provedenog u travnju ove godine na reprezentativnom uzorku 1.000 građana Hrvatske starijih od 15 godina na temu mobilnosti vezano uz osiguranje zaposlenja.
Seljenje radnika za poslom postala je realnost i u Hrvatskoj, a na postavljeno pitanje biste li se vi osobno bez oklijevanja preselili zbog posla, a u cilju osiguranja radnog mjesta i/ili boljih/sigurnijih prihoda 37 posto je odgovorilo da nikako ne bi, a 22 posto da u to nije sigurno, odnosno da ne zna.
Istodobno, 19 posto ispitanika spremno se iz tih razloga preseliti bilo gdje (unutar Hrvatske ili u inozemstvo), njih 12 posto preselilo bi se samo unutar Hrvatske, a 5 posto samo u inozemstvo. Njih 5 posto odgovorilo je pak da su to već učinili.
Najveću pojedinačnu skupinu (37 posto) onih koji odbijaju svaku mogućnost seljenja za poslom predvode osobe s najnižim obrazovanjem (73 posto), iz naselja do 2.000 stanovnika (48 posto), kao i građani sjeverne Hrvatske (49 posto) i Like, Korduna, Banovine (46 posto).
Spremnost na seljenje zbog posla, bilo unutar Hrvatske ili u inozemstvo, više od prosjeka (19 posto), ističu ispitanici iz Like, Korduna, Banovine (28 posto), Zagreba i okolice (23 posto), naselja od 2 do 10 tisuća stanovnika (26 posto), dobna skupina od 15 do 34 godine (oko 30 posto), ispitanici sa srednjom stručnom spremom (23 posto), ali i osobe koje su iz obitelji s četiri člana (25 posto).
Kod skupine građana koja bi se zbog posla bila spremna seliti, ali samo unutar Hrvatske (prosjek 12 posto), izdvajaju se građani iz Slavonije i osobe koje žive u naseljima od 10 do 100 tisuća stanovnika (po 21 posto) kao i dobna skupina između 45 i 54 godine starosti (19 posto).
Mali je udio onih koji bi prihvatili seljenje za poslom samo u neku drugu zemlju (5 posto), a to su najčešće osobe koje sada imaju posao na određeno vrijeme (11 posto), dobna skupina od 25 do 34 godine (9 posto), samci (8 posto) ili su iz Zagreba s okolicom (7 posto).
U skupini koja iskazuje da su se već selili zbog posla (5 posto) prednjače građani u Istri, s osobnim prihodima od 4 do 6.000 kuna, kao i osobe koje su samci (po 9 posto). Zatim su tu osobe koje žive u naseljima s preko 100 tisuća stanovnika (8 posto), i dobna skupina od 35 do 44 godine (7 posto).
Neodlučnih građana vezano uz seljenje za poslom (prosjek 22 posto) ima najviše kod onih koji žive u obitelji s troje ili više djece (37 posto), potom u dobnoj skupini ispitanika od 15 do 24 godine (28 posto), a slijede građani s visokim obrazovanjem i višim ili visokim prihodima (po 27 posto).
(Hina) xds yds