Šestorica bivših političkih i vojnih čelnika Hrvata iz BiH - bivši premijer i predsjednik HR HB Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, ministar policije Valentin Čorić, zapovjednici HVO-a generali Milivoj Petković i Slobodan Praljak, te šef uprave zatvora i logora HVO-a Berislav Pušić, optuženi su za ratne zločine počinjene u kampanji progona bošnjačkog i drugog nehrvatskog stanovništva s područja HR Herceg-Bosne tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993./94.
godine.
Optuženi su za zločine počinjene tijekom etničkog čišćenja Bošnjaka s područja općina Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš, uključivši logore.
Vulliamy, koji je o svojim boravcima tijekom rata u BiH svjedočio na više haških suđenja, opisao je kako je u 1993. godini posjetio hrvatski logor Dretelj gdje su uvjeti života za muslimanske zatvorenike bili izrazito loši, dok je istodobno od jednog od optuženika Pušića na jednoj od konferencija za novinare čuo tvrdnju da uvjeti u Dretelju odgovaraju međunarodnim standardima.
On je opisao kako je teško stanje bilo i u istočnom Mostaru u 1993. i 1994. Taj je dio grada bio razoren, a topničkih i tenkovskih pogodaka nije bila pošteđena ni bolnica unatoč oznaci crvenog križa na krovu, kazao je svjedok ističući da su ga se posebno dojmili izmučeni stanovnici razorenog muslimanskog dijela grada.
Vulliamy, koji je u ponedjeljak opisao i svoj posjet logoru u Čapljini polovicom kolovoza 1992. koji je bio pod kontrolom HOS-a, a u kojem su bili zatočeni Srbi u nehumanim uvjetima, tijekom protuispitivanja potvrdio je Praljku da su HOS i HVO bili u neprijateljskim odnosima.
Praljak je optužen kao zapovjednik HVO-a za zločine. Praljak je ispitivao svjedoka i da li mu je bilo poznato da je u HOS-u bilo više Muslimana nego Hrvata, kao i da li je znao da je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović dodijelio zapovjedniku HOS-a Blažu Kraljeviću čin generala.
Svjedok je u ponedjeljak prenio kako mu je tadašnji predsjednik HR Herceg-Bosne Mate Boban objašnjavao kako ne može priznati Ustav BiH zbog toga što štiti prava pojedinaca, a ne naroda, a u protuispitivanju Praljku je potvrdio da od Bobana, u kontekstu odnosa Herceg-Bosne i Hrvatske, nikad nije čuo riječi aneksija ili secesija.