MMF ostvaruje najveći dio svoje operativne dobiti od naplate kamate na kredite svojim zemljama članicama. Kada manji broj zemalja uzima kredit kod MMF-a, ta međunarodna institucija sa sjedištem u Washingtonu zaradi manje. Ironija je stoga u tome da MMF profitira od velikih kriza čijem bi okončanju trebao pomoći.
MMF je izvijestio da će prestati uplaćivati nova novčana sredstva u svoje rezerve te da će prebaciti postojeće rezerve od gotovo devet milijardi dolara na račun za nove investicije kako bi ostvario ekstra prinose na tržištima obveznica.
Vlastite financije te globalne kreditne institucije postale su ograničene budući da sve veći broj njezinih klijenata nakon godina gospodarske krize tijekom kojih su ovisili o MMF-oj pomoći staje na svoje noge.
Ovogodišnja odluka Argentine i Brazila da okrenu leđa MMF-ovu tutorstvu, otplativši prije vremena svoje više milijardi teške zajmove, suočile su Fond s operativnim manjkovima od 110 milijuna dolara u ovoj fiskalnoj godini. Sada se govori da i Indonezija i Turska razmatraju raniju otplatu svojih dugova prema MMF-u.
"To je veliki uspjeh Fonda. Pomažemo zemljama da izađu iz krize te da izbjegnu nove krize, no takav je uspjeh, dakako, doveo do pada dobiti", kazao je visoko dužnosnik MMF-a koji je želio ostati neimenovan.
Novac za hitne zajmove MMF dobiva iz godišnje članarine koju naplaćuje od svojih zemalja članica, predvođenim SAD-om, Europom i Japanom. Ukupna raspoloživa sredstva trenutno iznose nekih 180 milijardi dolara. No odsustvo novih prihoda na dnevnoj osnovi, obzirom da pozajmljivači izlaze iz krize, znači da Fond treba tražiti nove opcije za ostvarivanje zarade.
U tom cilju MMF je objavio da će 8,7 milijardi dolara iz svojih rezervi prebaciti na račun za nove investicije koji će nadgledati Svjetska banka, Međunarodna banka za poravnanja i dva neovisna ulagačka menadžera. Novac s tog računa ulagat će se u državne obveznice, a prema opreznim procjenama trebao bi donijeti dodatne prihode od gotovo 150 milijuna dolara tijekom tri godine.