Globalizacija je ograničavala inflaciju u razvijenim gospodarstvima i rast plaća u zemljama orijentiranim na proizvodnju. Ti su trendovi rezultirali nastavljenom visokom razinom osobne potrošnje u SAD-u, što je dodatno povećalo manjak na tekućem računu platne bilance u najvećem svjetskom gospodarstvu, bilježe u MMF-u.
Navedeni podaci sastavni su dio tri poglavlja MMF-ove Prognoze za svjetsko gospodarstvo, objavljenih u četvrtak dok će cijelo izvješće biti objavljeno sljedećeg tjedna, uoči zajedničkog proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke, zakazanog za 22. i 23. travnja.
Početkom ovog tjedna njemački dnevni list Sueddeutsche Zeitung izvijestio je da se očekuje da će MMF u cjelovitom izvješću prognozirati rast svjetskog gospodarstva u sljedeće dvije godine od 4,8 i 4,7 posto.
Te prognoze o rastu nisu potvrđene u sažetku objavljenom u četvrtak koji je fokusiran na utjecaj visokih cijena nafte, globalizacije i ogromnih korporativnih ušteda na svjetsko gospodarstvo.
Rast cijena nafte nije potaknuo inflaciju kao što se očekivalo. MMF je konstatirao da su "poboljšani monetarni okviri" i "dublja globalna financijska integracija" pridonijeli da se uspostavi protuteža utjecaju snažnog rasta cijena nafte.
Drugi je razlog ograničavanja inflacije činjenica da su zemlje-proizvođači nafte bile "oprezne kada je u pitanju potrošnja" te da bilježe viškove u bilanci plaćanja koji "u mnogim slučajevima premašuju 15 posto BDP-a", ističe se u prognozi MMF-a.
Veliki prihodi od prodaje nafte istodobno ponovno ulaze u optjecaj kroz međunarodna tržišta kapitala, što održava kamatne stope u SAD-u na niskoj razini, pritišće prinose na vladine obveznice za "možda" i tri četvrtine postotnog boda i povećava manjak u tekućoj bilanci plaćanja kroz poticanje potrošnje, tumači MMF.
Globalna konkurencija i dalje je pritiskala cijene uvoza u razvijenim gospodarstvima, smanjujući inflaciju u prosjeku za jednu četvrtinu postotnog boda godišnje. "Snažan rast globalnog gospodarstva i veća otvorenost zemalja za trgovinu snizili su relativne cijene pri proizvođaču u industriji za oko trećine postotnog boda godišnje u proteklih 15 godina", zaključuju autori izvješća.
Kompanije su pak širom svijeta nastojale ostvariti znatne uštede pa su tijekom 2003. i 2004. one iz zemalja članica skupine G7 akumulirale čak 1.300 milijardi dolara financijske imovine. No, taj je fenomen ciklički i zapravo zrcali i visoku razinu profitabilnosti ali i nesigurnost u pogledu budućnosti, upozoravaju u MMF-u.