Na upit bivšega glavnog dilera Riječke banke Nodila je li ta banka bila neuredna u plaćanju i je li propala, Tepuš je odgovorio da "banka nije propala", da je "bila u teškoćama, ali je bila likvidna".
Suđenje šesterima optuženima u "slučaju Riječke banke" danas je nastavljeno svjedočenjima predstavnika HNB-a i nekolicine osoba koje su u razdoblju kad je banka oštećena za oko 97 milijuna dolara, od 1997. do 2002., radile u toj banci.
Optuženi su bivši djelatnici - glavni diler Eduard Nodilo, voditeljice Odjela deviznih sredstava Snježana Podobnik i Mirta Vlah, predsjednik i član Uprave Ivan Štokić i Borislav Perožić te direktor Direkcije deviznih sredstava Milojko Tankosić.
Mirko Tepuš sudjelovao je u radu nadzora HNB-a koji je poslovanje Riječke banke počeo kontrolirati nakon otkrića afere, u ožujku 2003. Tepuš je kazao da su gubitci, među ostalim, bili prikrivani neovlaštenom posudbom novca, knjiženjem nepostojećih pologa i knjiženjem uz pogodnu valutaciju. Rekao je da nije bilo logična nadzora u sustavu koji bi onemogućio nelogična knjiženja te da su informatička rješenja omogućila lakše prikrivanje gubitaka, ali da ih bolji sustav ne bi onemogućio, nego samo otežao.
Tepuš je posvjedočio je je Perožić 1998. upozoren na gubitke, ali da nadzor HNB-a nema podataka o tome je li što poduzeto. Smatra kako se tada moglo utvrditi da su gubitci i višestruko veći od uočenih, ali da su diferencijalne arbitraže na osnovi kojih su nastali gubitci nastavljeni.
Na upit je li prikrivanje gubitaka moglo trajati još neko vrijeme, Tepuš je odgovorio da "ne bi moglo predugo trajati" jer da je "na sve strane bilo previše informacija".
Inspektorica unutarnje kontrole Riječke banke Lidija Stipčić objasnila je da se unutarnji nadzor obavljao na osnovi prijedloga te službe, a odobrenje i nalog za nadzor davala je Uprava.
Stipčić je kazala da 1999., nakon prvog anonimnog pisma upozorenja, unutarnji nadzor nije pregledavao poslovanje po diferencijalnim arbitražama te da ne zna zašto to nije učinjeno. Ona nije znala za anonimna pisma upozorenja, a da je i znala, nije bila ovlaštena da išta poduzme jer je to mogla učiniti, kazala je, isključivo Uprava.
U nastavku je rekla da je izvanredna kontrola deviznog sektora provedena tek nakon drugog anonimnog pisma iz 2001., a zatražila ju je bivša članica Uprave Heidi Fazekas.
Suđenje se nastavlja sutra.