Prvooptuženi bivši glavni diler banke Eduard Nodilo tereti se za sklapanje štetnog ugovora i krivotvorenje službene isprave. Bivše voditeljice Odjela deviznih sredstava Snježana Podobnik i Mirta Vlah, bivši predsjednik i član Uprave Ivan Štokić i Borislav Perožić te bivši direktor Direkcije deviznih sredstava Milojko Tankosić terete se za pomaganje u sklapanju štetnog ugovora, a Ivan Štokić i Borislav Perožić još i za zloporabu položaja i ovlasti.
Sutkinja Ika Šarić pročitala je iskaz koji je Nodilo dao nakon uhićenja u ožujku 2003. U njemu je naveo da je "prije četiri godine počeo prikrivati gubitke" te da je to radio tijekom i nakon radnog vremena, koristeći neovlašteno kompjutorske lozinke drugih djelatnika. Nodilo je tada rekao da to nije radio radi svoje koristi nego u interesu banke, nastojeći priskrbiti novac.
Nodilo je danas porekao dio iskaza u kojemu je naveo da je stvarao gubitke protivno bančinim propisima. Kazao je da njegov odvjetnik nije bio nazočan ispitivanju te da je zapisnik s ispitivanja potpisao nakon 72 sata provedena na policijskoj stolici, bez sna.
Pročitan je i dopis tadašnjeg ministra financija Mate Crkvenca iz ožujka 2003. u kojemu stoji da se država ne smatra oštećenom u slučaju Riječke banke
U nastavku je pročitan imovinsko-pravni zahtjev Erste banke (EB) koja kao pravna sljednica od optuženih traži naknadu štete, izgubljene dobiti i povrat stimulativnog dijela plaće Štokića i Preožića, ukupno oko milijardu kuna.
Na veći dio pitanja sutkinje, među kojima o tome zašto naknada nije zatražena od Nadzornog odbora koji je donio odluke o isplati stimulacija ili zašto nije zatražena naknada i od trećeg člana Uprave, predstavnik EB nije potpuno odgovorio, pa je određen rok od 15 dana za dostavu dokumentacije.
Nodilo je na to ustvrdio da bi predsjednik Uprave EB kao dioničar, ako bi optuženi isplatili traženi novac, bio bogatiji za 5 milijuna kuna.
U nastavku je saslušan Antun Jurman koji je od siječnja 1997. do siječnja 2001. bio član Uprave Riječke banke. On smatra da Štokić nije znao o nedozvoljenim aktivnostima na deviznom tržištu, da je Perožić znao više, ali da nije siguran je li znao za nedozvoljene transakcije. Rekao je da on osobno nije bio zadužen za kontrolu računa preko kojih su se obavljale devizne transakcije.
ŽDO je podigao optužnicu u ožujku 2003., ali ju je Sud, nakon prigovora branitelja, vratio na doradu. Odvjetništvo je u ponovno podignutoj optužnici u prosincu 2004. u cijelosti ostalo pri prvotnim optužbama.
Na konferenciji za novinare glasnogovornik Suda Zoran Sršen rekao je da će glavna rasprava trajati dva tjedna, a da o trajanju suđenja ne može govoriti. Rekao je da ni po jednoj točki optužnice ne može nastupiti zastara te da je za krivotvorenje službene isprave zapriječena kazna od pet, a za zloporabu položaja i ovlasti deset godina zatvora.